Novosti
MLADI ZNANSTVENIK DR. SC. VLATKO GALIĆ

Slavonija svima pruža
veliki broj mogućnosti
Objavljeno 16. studenog, 2020.
“Nadam se da će mi ova nagrada pomoći na putu prema trajnom radnom mjestu”

Među šest mladih perspektivnih hrvatskih znanstvenika, dobitnika Državne nagrade za znanstvene novake, našao se i belišćanski znanstvenik s osječkom adresom dr. sc. Vlatko Galić, s Poljoprivrednog instituta u Osijeku, koji je dobitnik nagrade za područje biotehničkih znanosti za 2019. godinu.

Uzlet u karijeri
Tridesetogodišnji Vlatko Galić, za kojega ova nagrada predstavlja i odličan poticaj za mlade istraživače da preuzmu uzde vlastitih karijera, može se pohvaliti da je prošle godine, kao prvi autor, objavio tri znanstvena rada u stručnim časopisima, a kao drugi koautor napisao je i poglavlje u stručnoj knjizi izdanoj u Švicarskoj. U veljači prošle godine dr. Galić je postao i član Povjerenstva za biljne genetske izvore kao član radne skupine Žitarice i kukuruz pri Ministarstvu poljoprivrede te aktivno sudjeluje u provedbi Programa ruralnog razvoja RH u razdoblju 2014.-2020., a u prosincu 2019. izabran je za suradnika u nastavi na izbornome modulu Molekularna genetika Odjela za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Ovaj zaljubljenik u svoj poziv u Belišću je završio osnovnu školu, a u Srednjoj školi Valpovo smjer poljoprivredni tehničar fitofarmaceut, gdje je dobio dodatnu motivaciju za upis na Poljoprivredni fakultet. Tu je završio preddiplomski studij Hortikultura te diplomske studije Biljna proizvodnja - Ishrana bilja i tloznanstvo i Ekološka poljoprivreda. Nakon diplomiranja s odličnim uspjehom i Rektorove nagrade, zapošljava se kao doktorand na Poljoprivrednom institutu Osijek, na projektu Hrvatske zaklade za znanost "Genetika i fiziologija tolerancije na višestruki stres kod kukuruza", voditelja dr. Domagoja Šimića te upisuje doktorski studij Molekularne bioznanosti. Na Institutu kreće s ozbiljnijim učenjem metoda genetike i oplemenjivanja bilja, statistike i bioinformatike, što rezultira i većim brojem publikacija. Doktorirao je u ožujku 2018., i od tada kao poslijedoktorand aktivno istražuje genetske mehanizme odgovora biljaka na abiotički stres i genetsku raznolikost različitih poljoprivrednih kultura, ponajprije kukuruza, a piše i znanstvene članke i knjige. "Nijedan moj dosadašnji uspjeh ne bi postojao bez nevjerojatne izdržljivosti moga oca Nikole, koji je čvrsto držao kormilo obitelji kroz mnoge teške trenutke", naglašava Vlatko, koji je neizmjerno ponosan i na činjenicu što je u travnju ove godine i sam postao otac maloga Matije, u čijem društvu svakodnevno uživa zajedno sa svojom velikom potporom i također perspektivnom istraživačicom, suprugom Lucijom.

Navodi i da mu u kontekstu daljnje karijere, ova nagrada svakako predstavlja veliki poticaj. "Nadam se da će mi u daljnjoj karijeri ova nagrada pomoći pri prijavama na istraživačke projekte i, naravno, putu prema trajnom radnom mjestu, jer u sustavu znanosti često treba čekati i deset godina na prvi ugovor o radu na neodređeno", nada se mladi znanstvenik, koji smatra da je njegovo područje biljne genetike i agronomije, prirodno područje kojim bi se mogao baviti čovjek odrastao u Slavoniji. "Kako je riječ o povijesno poljoprivrednoj regiji u zemlji sa širokom perspektivom u poljoprivredi, smatram da je za boljitak ovog znanstvenog područja u Hrvatskoj potrebno daljnje ulaganje u razvoj pametnih tehnologija, gdje Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek čini znatne korake. No, prije svega treba cijeniti agronomsku struku, kako bi rad agronoma bio konkurentan, ali i zbog privlačenja većeg broja mladih ljudi s izvrsnim uspjehom u školi da se odluče za ovu struku", poručuje znanstvenik ispod čijeg radara ne prolazi niti zabrinjavajuća činjenica da je veliki broj mladih napustio Hrvatsku.

Roditeljski dopust

"Imao sam tu sreću da sam na vrijeme shvatio da treba biti izvrstan kako bih uspio. Mnogi moji prijatelji žive i rade u drugim zemljama dok maštaju o povratku kući. Na trenutke je izgledna opcija i za mene bio odlazak iz Osijeka, no obistinilo se obećanje jedne fakultetske profesorice da za 10 posto najboljih gotovo uvijek ima mjesta u sustavu znanosti. Slavonija u odnosu na druge dijelove svijeta pruža velik broj mogućnosti i solidnu infrastrukturu u gotovo svim manjim i većim gradovima i dobre mogućnosti obrazovanja. Kako je meni otac omogućio da izaberem između ostanka i odlaska, polažem nadu i ja u svoju buduću razboritost da tako postupam sa svojom djecom, uz naglašavanje prednosti domaćeg terena“, odlučan je Galić, koji na prvo mjesto svoje liste vrijednosti u životu stavlja upravo obitelj i posao, a trenutačno kombinira istraživački rad i roditeljski dopust.

"Posebne zahvale za kandidaturu i odlične uvjete rada također dugujem svojoj instituciji, Poljoprivrednom institutu Osijek. Bez potpore dragih kolega, šefa odjela i ravnatelja ovaj uspjeh ne bi bio moguć", naglašava mladi znanstvenik.

Lidija Aničić
LANAC OPSKRBE
Područje rada mladoga znanstvenika ima utjecaja i na situaciju s epidemijom bolesti COVID-19. Naime, kada je došlo do lockdowna jedno od osnovnih pitanja bilo je hoće li biti problema u opskrbi hranom, jer lanac opskrbe ne funkcionira ako sve njegove komponente nisu snažne. Galić kaže da se u slučajevima blokade tijeka roba pokazuju prave prednosti domaće znanosti i proizvodnje sjemenskog materijala, jer se omogućuje sjetva domaćih polja korištenjem proizvoda razvijenih u Hrvatskoj.
Možda ste propustili...