Ekonomija
VOĆAR DINKO PERKOVIĆ IMA UNIKATNU PROIZVODNJU

Iz hidroponskog načina uzgoja jagode na tržištu cijele godine
Objavljeno 16. studenog, 2020.
Ovakav način proizvodnje je skuplji, ali i znatno isplativiji, kaže Perković

Kao školovani voćar-vinogradar i uz činjenicu kako je od malih nogu s ocem u voćnjaku, Orahovčanin Dinko Perković (36) svoju je veliku ljubav prema voćkama i voću pretvorio u uspješnu tvrtku s proizvodnjom kakvu ima rijetko tko u Hrvatskoj.

Dinko naime uzgaja jagode, šljive i jabuke, no najuspješniji je upravo s uzgojem jagoda, i to na poseban način te je otvorio tvrtku ‘‘LL-DI Perković‘‘:

- Uzgajam hidroponske jagode i one kroz plasteničku proizvodnju u zemlji. Priča o jagodama krenula je još 2008. godine, kada sam počeo klasičnu proizvodnju s folijama, a kasnije smo izgradili i plastenike. I evo, od proljeća ove godine smo krenuli s hidroponijom jagode na 3400 kvadrata u kokosovu supstratu i s kompjutorskim navodnjavanjem. Takvom vrstom proizvodnje svježa jagoda traje od sredine travnja do sredine prosinca, a to sam upoznao u nekim europskim zemljama, krenuo s educiranjem i s puno želje, volje i truda uspio doći do ovoga što sada imam. Ove godine smo proizveli oko 30 tona jagoda, a plasman je sav u Hrvatskoj jer, naime, sve ide u jedan međunarodni trgovački lanac preko našeg distributera ‘‘Jasenska‘‘ iz Zagreba, s kojima imamo vrhunski partnerski odnos. Otkupna cijena ove godine, za izvansezonsku robu, dakle za jagodu iz hidroponije, bila je 24 kune po kilogramu plus PDV, a cijena jagode u sezoni bila je nešto preko 17 kuna za kilogram. Posebnost moje proizvodnje je i ta da se jagoda bere stojećki, dakle nasadi su na stalcima na oko metar visine i sve je pod krovom. Dakle, na suhom si i lagano ideš kroz nasade i bereš, započinje Dinko, te kaže kako ga u proizvodnji dočekaju razni problemi, no sve rješava bez većih posljedica.

Navodnjavanje
- Naravno da kroz proizvodnju dolaze problemi. Recimo ove godine smo već u početku kasnili sa sadnjom jagoda zbog situacije s koronavirusom jer su tvrtke koje su nam vezane uz navodnjavanje bile zatvorene. Tako smo u proizvodnju krenuli s mjesec dana zakašnjenja, ali unatoč svemu, pa i nešto bolesti jagoda, sve smo uspješno riješili i zadovoljan sam na kraju ovogodišnjim urodom - nastavlja Perković te pojašnjava koja je razlika između hidroponske i klasične proizvodnje jagoda, odnosno koje su prednosti hidroponije:

- Hidroponska proizvodnja puno je skuplja i zahtjevnija i ne oprašta pogreške kao ona na zemlji. Ovdje su posljedice teške i zato su potrebna velika ulaganja, ali je na kraju znatno isplativije. Prva stavka prednosti hidroponije je čistija proizvodnja, nema toliko zaraznih bolesti, prihrana je kontrolirana i sve se radi uz nadzor računala, dakle preko njega ide zalijevanje, odnosno navodnjavanje na temelju recepture koja stiže iz Austrije. Zadane parametre stavljam u računalo i na temelju toga on sebi iz spremnika uzima količinu koja mu je potrebna i onda sve to ide u nasad – priča Perković, koji je uz nešto stručne pomoći podigao svoje plastenike u kojima uzgaja dvije sorte jagoda, a jedna je rijetkost u cijeloj Hrvatskoj.

Vlastita sredstva
- U plastenicima imamo nasade dviju sorti, i to harmony i portola. Ove godine nisam baš zadovoljan urodom portole, pa sam odlučio od sljedeće godine ići samo s harmonyjem i zanimljivo je da sam tu vrstu prvi donio u Hrvatsku. Sve što imam ostvario sam iz vlastitih resursa, uložio sam u sve više od 400 tisuća kuna. Nisam želio ići putem ni jednog poticaja ili posebno EU fonda jer jednostavno nemam vremena čekati nekoga četiri godine i razmišljati hoću li neki potreban papir imati ili ne pa da me zbog toga režu na programima. Tako sam odlučio sve odraditi sam jer, ako ne mogu u dvije do tri godine sve riješiti kako želim, onda nema smisla ništa niti raditi. Moram posebno zahvaliti prijatelju i stručnjaku Davoru iz Zagreba koji mi je jako puno pomogao u cijeloj priči – kaže Dinko.

Uz jagodu tu su i nasadi šljive i jabuke, a također i proizvodnja domaćeg soka od jabuke:

- Šljiva nam je za 1,6 hektara i plasman je također preko Jasenske Zagreb. Jabuka je na četiri hektara uz intenzivan uzgoj pod mrežama i kompletnu je, samostalno, sada već evo sedmu sezonu, izvozimo u Mađarsku. Od jabuke radimo i domaći sok, dakle od čiste jabuke bez ikakvih primjesa, bez vode, čista pasterizacija i pakiranje - kaže Dinko, kojemu u berbama rade stalni radnici, ali i sezonci.

Vladimir Grgurić
U PLANU JE I PROŠIRENJE NASADA
- Kako se mi već godinama kao obitelj bavimo voćarstvom, imamo stalno zaposlene koji kroz godinu deset mjeseci kod nas rade, a u berbi zaposlim i sezonce. Svi su redovito i dobro plaćeni. Na nasadu jagoda radi osam radnika, a kada krenu šljiva i jabuka, bude ih dvadeset. Za mjesec dana krećem s proširenjem nasada za oko 2000 kvadrata s istim hidroponskim uzgojem, a u ljeto sljedeće godine ide i novih 6500 kvadrata staklenika. Tako sam siguran da kada sve to bude postavljeno na noge, nećemo biti ispod dvadeset stalno zaposlenih radnika, najavljuje ovaj poduzetni mladi voćar te na kraju dodaje: “Posebnu ulogu u tvrtki ima moja supruga Lidija, koja je zadužena za administraciju i prodaju, a kako kažu da iza svakog uspješnog muškarca stoji još uspješnija žena, kod nas je to i doista tako.”
Možda ste propustili...

PREPUNI PODRUMI SLAVONSKO-BARANJSKIH VINARA

Prodaja vina ove godine radikalno je smanjena

ZA SURADNJU NA POGRANIČNOM PODRUČJU MAĐARSKA-HRVATSKA

Poduzetnicima na raspolaganju 2,6 mil. eura