Magazin
TEMA TJEDNA: AMERIČKI IZBORI - ZAKOČEN PRIJENOS VLASTI (I)

Počinje pravna bitka, ali je kraj izvjestan
Objavljeno 14. studenog, 2020.
NOVA ADMINISTRACIJA BIT ĆE KOOPERATIVNIJA S EUROPSKOM UNIJOM. HRVATSKA U DOBRIM ODNOSIMA S BIDENOM...

Vezani članci

TEMA TJEDNA: AMERIČKI IZBORI - ZAKOČEN PRIJENOS VLASTI (II)

Jakov Žižić: SAD će zasigurno i dalje ostati društvo dubokih podjela

INTERVJU: DAVOR GJENERO

Za izabranog predsjednika Bidena EU je partner, a ne rival

Sjedinjene Američke Države dobile su novog, 46. izabranog predsjednika, demokrata Joea Bidena. Nakon višednevne drame s obradom glasačkih listića na nikad neizvjesnijim izborima u povijesti, vodeći su mediji proglasili Bidenovu pobjedu u Pennsylvaniji, saveznoj državi koja nosi 20 elektorskih glasova, bez koje Donald Trump nikako nije mogao skupiti 270 elektorskih ruku za drugi mandat u Washingtonu.

Time jedan od najkontroverznijih predsjednika novije američke povijesti odlazi u prošlost kao jedan od rijetkih stanovnika Bijele kuće koji je u njoj živio samo četiri godine, što on i dalje odbija prihvatiti. Naime, posljednji predsjednik koji je izgubio drugi mandat bio je George H. W. Bush 1992. godine. Biden, pak, samo kratko poručuje: "Ameriko, čast mi je što ste me izabrali da vodim našu veliku zemlju. Posao pred nama bit će težak, ali obećavam vam ovo; bit ću predsjednik svih vas - i onih koji su glasali za mene, ali i onih koji nisu". Buduća američka potpredsjednica Kamala Harris poručila je Amerikancima da je "možda prva, ali ne i posljednja žena" na toj funkciji. Istaknula je da će Biden biti "predsjednik svih Amerikanaca" i da će se zajedno boriti protiv koronavirusa i rasizma.

A vijest koju je cijeli svijet čekao gotovo tjedan dana Trump je dočekao igrajući golf. "Na ovim sam izborima pobijedio s velikom razlikom", usput je napisao na svom famoznom Twitter profilu, a tu je objavu društvena mreža označila kao netočnu. Zato se s velikom dozom sigurnosti već sad može zaključiti kako bi Trump u povijest mogao ući i kao prvi predsjednik u višestoljetnoj demokraciji koji je odbio, u duhu demokracije, održati tzv. govor poraza i čestitati pobjedniku. Štoviše, najavio je tužbu za Vrhovni sud: "Neka dokažu da je Biden legalni predsjednik!" izjavio je. Njegov stožer poduzima pravne korake kojima namjerava osporiti rezultat vrlo tijesnih izbora u Pennsylvaniji. Ono što, međutim, treba naglasiti jest činjenica da većini pravnih stručnjaka još uvijek nije jasno na kojoj bi osnovi intervenirao Vrhovni sud. Jer zahvaljujući federalnom uređenju koje je definirano u Ustavu, svakoj saveznoj državi zasebno se omogućava da propisuje izborne zakone. A Vrhovni sud tu odluku ne može donijeti u pitanje a da ne naruši federalno uređenje cijele zemlje. Isto tako, pravna trakavica ponovnog (što traže iz Trumpva stožera) prebrojavanja svakog glasačkog listića u nekoliko saveznih država mogla bi jako zakomplicirati situaciju idućih nekoliko mjeseci tijekom kojih bi se, prema američkoj tradiciji, trebala mirno predati vlast. Pitanje je i što će u tom razdoblju učiniti destruktivni Trump, naročito i zbog straha od osobnog bankrota i kaznenog progona, koji mu prijeti kad postane "običan civil". Za njega još ništa nije gotovo, pa i ne pomišlja na povlačenje, a nakon početnog oklijevanja, čini se da su i republikanci uz njega. Ipak, SAD ima dugu povijest mirne primopredaje vlasti koja će se nastaviti bez obzira na Trumpa. Ako odbije napustiti dužnost po isteku ustavnog mandata, američka vojska mora ga nasilno ukloniti, za što se pak mora izdati konkretna naredba, navodi se u pismu objavljenom u Defense One, a koje potpisuju John Nagl, umirovljeni vojni časnik, i Paul Yingling, umirovljeni potpukovnik američke vojske. No drugi stručnjaci smatraju da bi izbacivanje Trumpa iz Bijele kuće bilo bolje prepustiti američkoj tajnoj službi, pozivajući se na američki pravni princip da se vojno osoblje mora kloniti domaćih pitanja provođenja zakona.

ZASTARJELI IZBORI
Ipak, i Trump ima zakonsko pravo tražiti još jedno prebrojavanje glasova u pojedinim državama u kojima je razlika između njega i Bidena bila manja od jedan posto. To se dogodilo 2000. godine u Floridi, kada su George Bush mlađi i Al Gore išli u dodatna prebrojavanja u borbu za svaki glas (na kraju se umiješao i Vrhovni sud). Ta je izborna bitka trajala do početka prosinca, kada se, po američkom sustavu, moraju sastati elektori i odabrati novog predsjednika. To je krajnji rok do kojeg Trump može pokušavati osporiti rezultate i tražiti nova prebrojavanja glasova. Kada se radi o sljedećim koracima, važna su ova četiri datuma. Prvi je 8. prosinca, kada bi svi rezultati trebali biti konačni, a uprava za opće poslove bi trebala certificirali pobjednika. Potom slijedi 14. prosinca, kada bi elektori i službeno trebali predati svoje glasove. Dana 6. siječnja trebala bi se održati sjednica u Senatu na kojoj bi zastupnici trebali prebrojiti elektorske glasove. Onda bi 20. siječnja novi predsjednik trebao prisegnuti.

Sve u svemu, po mnogima zastarjeli američki izborni sustav ponovno je u fokusu javnosti, pa se i prije izbora pitalo može li Trump opet s manje glasova do Bijele kuće. Jer, podsjetimo, politički autsajder Trump prije četiri godine pobijedio je na izborima bivšu državnu tajnicu Hillary Clinton iako je ona na nacionalnoj razini osvojila gotovo tri milijuna glasova više. Naime, američkog predsjednika zapravo bira tijelo koje se zove izborni kolegij. Izbornike, odnosno elektore, u kolegij delegira svaka savezna država ovisno o broju svojih stanovnika, pa ih tako najmnogoljudnija Kalifornija ondje šalje 55, a slijede je Teksas te New York i Florida, svaka po 29, i tako redom.

Što se same kampanje tiče, "Vodimo bitku za dušu Amerike" bio je slogan Joea Bidena. Bidena mnogi kritičari vide kao sinonim otuđenog washingtonskog establišmenta, no i s osobnim životom punim tragedija Biden je bliži običnom biraču od bahatog multimilijardera Trumpa. Za razliku od Trumpa, koji je nastupao kao da korona ne postoji, bez obzira na to što ju je i sam prebolio (ili je i to bila vješta podvala javnosti?), Biden je svojom kampanjom pokazivao da se razlikuje od Trumpa i da vodi računa o svojim biračima, vodeći je na distanci, sa skupovima na koje njegovi pristaše dolaze automobilima i ne izlaze iz njih. Uglavnom, borba se vodila u Bidenovu slučaju prije svega za zdravlje, a u Trumpovu za ekonomiju te mu je, prema analizama, i presuđeno zbog nebrige o pandemiji. Možda je i zbog svega toga američke izbore obilježila i nikad veća izlaznost birača, preokreti u ključnim saveznim državama te potkopavanje povjerenja u izborni proces s dugogodišnjom tradicijom od još uvijek aktualnog predsjednika Trumpa. No, koliko god izlaznost na birališta bila rekordna, trijumf Demokratske stranke, odnosno "plavi val", koji su predviđale ankete, nije se dogodio. Republikanci su čak povećali broj mjesta u Zastupničkom domu, a izgleda da će uspjeti zadržati tanku većinu i u Senatu. Gledajući iz te perspektive, Amerika je i dalje jako podijeljena, pa je i pitanje kako će je onda Biden promijeniti jer će biti gotovo nemoguće izglasati promjene koje su nužne.

UPROPAŠTEN UGLED
Što se inozemstva tiče, očekuje se da SAD s Bidenom na čelu ponovno bude zainteresiran za svjetske trendove, pa tako i za EU, ali i našu regiju. Naime, Biden je dobar poznavatelj i prilika na Balkanu te su njegove politike za ovu regiju navodno dobro pripremljene. Trump je, pak, u posljednje četiri godine uglavnom povlačio SAD iz ostatka svijeta, pa tako i iz jugoistočne Europe, što je imalo vrlo negativne posljedice, a dovodio je i u pitanje NATO savez. U takom kontekstu ne čudi porast utjecaja Rusije, zaljevskih zemalja, Turske, a pogotovo Kine. S Bidenom će promjene biti vidljive i u odnosu SAD-a prema Europskoj uniji kao zajednici država, a ne pojedinačno prema svakoj. Nadalje, od pozitivnih strana Trumpove vladavine, analitičari ističu ispravno prepoznavanje Kine kao prijetnje, za razliku od prijašnjih administracija "koje su na Kinu gledale kao na jednu bezazlenu zemlju koja Americi nudi partnerski odnos". U tom pogledu takvu Trumpovu politiku prema Kini podržavao je velik dio Amerikanaca jer za njih Kina kao "globalni igrač koji igra dugu igru" predstavlja prijetnju.

Što se naše regije tiče, SAD s Bidenom na čelu vjerojatno neće poput Trumpa zaobilaziti probleme u tom dijelu svijeta. Biden će se svakako vratiti multilateralizmu i usklađivanju politike, prema Rusiji, Kini, svjetskim žarištima, pa onda i Balkanu s Bruxellesom, ističe i povjesničar Tvrtko Jakovina. Dugogodišnji hrvatski diplomat Ivica Maštruko smatra da će benefit za Hrvatsku biti u stabiliziranju i normalizaciji odnosa SAD-a s EU-om i NATO-om, koji su s Trumpom došli u krizu, a to će, pretpostavlja, biti i prvi prioritet nove administracije. To će biti dio politike koja će se provoditi i mijenjati prema EU-u, a mi smo tu tek kao dio cjeline jer, iskreno, mi smo ekonomski i politički uglavnom nebitni, kaže Maštruko.

Kad se sve uzme u obzir, ostaje vidjeti kako će Republikanska stranka, konzervativni mediji, ali i Trumpovi najbliži savjetnici reagirati na njegovo tvrdoglavo odbijanje rezultata izbora, ignoriranje višestoljetne prakse mirnog i uljuđenog prijenosa vlasti te uza sve to najave tužbi i pozivanja na intervenciju Vrhovnog suda. Bude li se postizborna drama nastavila, uz rijetke slične primjere iz prošlosti, američki ugled u svijetu, kao tradicionalno demokratske, zakonski i pravno uređene zemlje, iznova će biti ozbiljno narušen.

Piše: Damir GREGOROVIĆ
Maratonsko prebrojavanje
U SAD-u, ali i diljem svijeta, ljudi su se pitali zašto je prebrojavanje glasova nakon predsjedničkih izbora trajalo toliko dugo. No to ni izbliza nije najduže što se čekalo na odluku o tome tko je pobjednik. Relativno nedavno, na izborima 2000., na odluku o pobjedniku čekalo se čak 35 dana. To je bila legendarna izborna utrka između Georgea Busha mlađeg i Ala Gorea, potpredsjednika u vrijeme Billa Clintona, koji je htio zadržati demokrate u Bijeloj kući. Tada je pobjednika proglasio Vrhovni sud, jedini put dosad da se to dogodilo, podsjeća BBC. Tek 12. prosinca Vrhovni sud presudio je u korist Busha, čime je ovaj postao predsjednik SAD-a. No čak ni to nije najduže što se čekalo na rezultat izbora. Godine 1876. odlučivalo se gotovo četiri mjeseca, što je do danas ostao rekord.

KARLO RESSLER

ZA ZNAČAJNIJE PROMJENE POLITIKE BIT ĆE POTREBNO VREMENA

 

Za komentar proteklih predsjedničkih izbora u SAD-u, novoj američkoj administraciji i očekivanjima od novog predsjednika Bidena, kako u svijetu, napose u Europskoj uniji, tako i u Hrvatskoj, zamolili smo Karla Resslera (HDZ), zastupnika u Europskom parlamentu?

- Predsjednički izbori u SAD-u prije svega izravno utječu na živote gotovo 330 milijuna američkih građana, i uglavnom su bili usmjereni na unutarnja pitanja. Ipak, jednako kao i raniji američki izbori, imaju svakako velik utjecaj i na međunarodne odnose, budući da je riječ o gospodarskoj, diplomatskoj i vojnoj supersili.

Kampanja se odvijala tijekom velike zdravstvene krize i s više od 240.000 preminulih zbog pandemije bolesti COVID-19. Dobrim je dijelom bila usmjerena na lik i djelo aktualnog predsjednika Donalda Trumpa. Američko društvo duboko je polarizirano i podijeljeno, a iako Trump nije stvorio tu fragmentaciju, njoj je svakako uvelike pridonio u protekle četiri godine, tako da su izbori, s izrazito viskom izlaznošću dobrim dijelom bili i referendum o njemu. Takva ekstremna fragmentacija američkog društva je i opomena za Europu. Moramo braniti prostore otvorene rasprave, jer je zatvaranje u partikularne društvene balone opasno.

Nova SAD administracija i odnosi prema RH, što očekivati?

- Nakon ovih izbora moramo nastaviti s kvalitetnom suradnjom, posebice u kontekstu sigurnosti, gospodarstva, energetike i turizma. S manje od tri posto odbijenih viza za Sjedinjene Države ispunili smo ključni uvjet za ulazak u bezvizni režim putovanja. Unatoč činjenici kako je proces vizne liberalizacije za hrvatske građane usporen zbog pandemije bolesti COVID-19, hrvatski građani trebali bi uskoro uživati jednaka prava kao i ostali građani Europske unije.

Nova SAD administracija i odnosi prema EU-u, balkanskoj regiji, ali i NATO savezu, Kini, klimi, napose i pandemiji i njezinim posljedicama?

- Novog predsjednika očekuje cijeli niz izazova. Za početak, SAD je očito duboko podijeljeno društvo, i to će biti teško nadvladati. Predsjednik Trump još nije priznao izborni poraz, vodi se cijeli niz pravnih sporova, a za demokraciju je izrazito opasno ako deseci milijuna ljudi vjeruju da im je netko pokrao izbore. U trenutku visokih tenzija potrebna je dodatna odgovornost radi očuvanja povjerenja u demokratski izborni proces.

Sjedinjene Američke Države i Europska unija moraju osnažiti svoje veze, obnoviti odnose i prilagoditi ih ubrzano mijenjajućem globalnom okruženju. Globalna pandemija ubrzala je tehnološke i gospodarske promjene i, nažalost, čini se da Kina za sada izlazi kao pobjednik takvih transformacija. Zato će nam biti potrebna još bliža suradnja sa SAD-om nakon što je ipak došlo do zastoja u transatlantskim odnosima u protekle četiri godine.

Bidenova administracija mogla bi biti spremnija za dublju transatlantsku suradnju te zainteresiranija za jugoistok Europe, ali za bilo kakve značajnije promjene politike bit će potrebno vremena. (D.J.)
TONINO PICULA

OVI IZBORI SU BILI REFERENDUM O TRUMPU

 

Govorimo li o samom izbornom procesu, koji je u SAD-u iznimno složen i opterećen institucionalnim konzervativizmom reflektiranom u postojanju elektorskog sustava, možemo reći da je on protekao dosta uredno - kaže Tonino Picula (SDP), zastupnik u Europskom parlamentu, te dodaje:

- Tome svjedoči i činjenica da su tvrdnje predsjednika Trumpa o izbornim prevarama u pojedinim saveznim državama odbacili i njihovi guverneri, članovi Trumpove Republikanske stranke. Slično se dogodilo i s dijelom njegovih zahtjeva za ponovnim prebrojavanjem glasova, koje su sudovi odbacili kao neosnovane.

Sama izlaznost na izborima, relativna od 65,2 posto i apsolutna od 148 milijuna glasača, pokazuje da američki građani svakako vjeruju kako njihov glas vrijedi. Uglavnom, ovi izbori su bili referendum o Trumpu i načinu njegovog vođenja SAD-om.

Ono što trenutno brine su postizborni postupci Trumpove administracije, poput smjene ministra obrane Marka Espera ili izjave američkog državnog tajnika Mike Pompea da, poput Trumpa, ni on ne priznaje rezultate izbora. Očekuju se i drugi potezi kojim se smjera otežati tranzicija vlasti.

SAD NA POPRAVNOM


Nova SAD administracija i odnosi prema RH, što očekivati?

- U tom pogledu, Hrvatsku će se percipirati u kontekstu njezinog članstva u Europskoj uniji i NATO savezu, kao i naše uloge u regiji jugoistočne Europe. To je perspektiva na koju SAD mora računati u odnosima s nama, ali i o kojoj mi moramo voditi brigu u odnosima prema SAD-u. Za očekivati je da se procesi poput ukidanja dvostrukog oporezivanja, koje je posebno osjetljiva tema za naše tehnološke kompanije, te ukidanje viznog režima, nastave i time završi dugogodišnja diskriminacija koju je Hrvatska, uz još neke članice Unije, nepravedno trpila.

Nova SAD administracija i odnosi prema EU, balkanskoj regiji, ali i NATO savezu, Kini, klimi, napose i pandemiji i njezinim posljedicama?

- Protekle četiri godine Trumpova mandata u vanjskoj i ekonomskoj, kao i okolišnoj politici, u najvećoj mjeri bile su obilježene njegovim upornim razbijanjem multilateralnog međunarodnog poretka i američko-europskog partnerstva. A ono je mukotrpno građeno duže od 70 godina, na razvalinama svijeta nakon Drugog svjetskog rata. Trump je npr. SAD izvukao iz Iranskog nuklearnog sporazuma, jednog od najvažnijih dokumenata za sigurnost potpisanog u zadnjem desetljeću. SAD je izašla iz Svjetske zdravstvene organizacije, a zbog interesa američke industrije fosilnih goriva i drugih onečišćivača koji su financirali njegovu kampanju i iz Pariškog klimatskog sporazuma.

Već su u svojoj kampanji izabrani predsjednik Joe Biden i potpredsjednica Kamala Harris najavili povratak u WHO i Pariški klimatski sporazum, kao i okretanje zelenoj ekonomiji i energetskoj tranziciji. Biden je prvog dana nakon izbora već predstavio 13-člani tim za borbu protiv pandemije COVID-19 i njezinih posljedica, što pokazuje da ga smatra najvećom neposrednom krizom.

Nadalje, Biden je najavio da planira ponovno afirmirati odnose s Europom. No, to ne znači povratak na staro stanje, jer se svijet uvelike promjenio posljednjih godina. SAD se već godinama repozicionira u odnosu na sve jaču Kinu i izgledno je da će taj fokus na Kinu imati i Biden. No, kako je EU i sama Kinu i Rusiju definirala kao strateške takmace, izgledno je da će kroz revitalizaciju partnerstva na dnevni red doći i pitanje politike prema tim državama.

Po čemu ćemo najbitnijem pamtiti četiri Trumpove godine?

- Još jednom se potvrdilo kako je jedna stvar na vlast doći demokratskim putem, a posve druga vladati poštujući demokratska načela. Amerika je već 2016. bila dovoljno promjenjena da izabere Donalda Trumpa, a u međuvremenu je sam Trump jako mijenjao Ameriku. Danas američki kolumnisti već pišu o ostavštini trumpizma. Za mene je ipak važnije pitanje ima li trumpizam - budućnost. No, zadržimo se na rezultatima te politike. Više od ekonomskih posljedica rezanja najviših poreznih stopa za najbogatije Amerikance do pretpostavljanja ekonomske aktivnosti ljudskim životima koja je dovela do toga da je od početka pandemije u SAD-u od COVID-19 u SAD-u preminulo 240 tisuća ljudi, dalekosežnije su globalne posljedice na stabilnost demokratskih institucija i političku kulturu. A to može dovesti do novih kriza i sukoba. Radi se o Trumpovom kontinuiranom toleriranju i poticanju rasnih sukoba i govora mržnje. Pokušao je npr. legitimirati desničarske bijele milicije koje su ga podržavale. Drugo, to je potpuno unilateralni pogled na svijet i nepoštivanje međunarodnih ugovora i vladavine prava. A kad tako postupa američki predsjednik, drugim autokratima, poput npr Orbana, to u njihovim očima daje pravo da se i oni tako ponašaju. Pored toga, Trump je svoj narativ kontinuirano gradio na prijeziru prema racionalnome: promovirao je različite teorije zavjere i aktivno se protivio znanosti, od negiranja klimatskih promjena do negiranja upozorenja o opasnosti COVID-19. U tom je smislu Trumpova ostavština pokušaj legitimacije političkog nasilništva i izigravanja sustava.

UZROCI PORAZA


Zašto je i zbog čega najviše, Trump izgubio izbore, premda tijesno, a Biden pobijedio? Je li koronakriza presudila...?

- Mislim da je riječ o kombinaciji dvaju faktora, od kojih je prvi upravo njegovo nemilosrdno protivljenje lockdownu, koje je dovelo do toga da je SAD pri svjetskom vrhu po broju preminulih od posljedica COVID-19. U korona managementu Trump je potpuno podbacio. To je odbilo dio njegovih dotadašnjih birača, iako je u apsolutnom broju osvojio više glasova nego 2016. No, važniji faktor je taj da su birači demokrata, oni koji 2016. nisu htjeli glasati za Hillary Clinton, ovaj puta izašli na izbore s jasnim ciljem da se riješe Trumpa. Tome treba pridodati i samu demografsku strukturu birača.

Golem broj mlađih birača je izašao na izbore po prvi puta i oni su gotovo plebiscitarno glasali za kandidate demokrata, a zatim, na izbore su u rekordnim brojkama izašli pripadnici etničkih i rasnih skupina koje su redom bile mete Trumpovih opresivnih politika. Bijeli Amerikanci, glavna demografska skupina Trumpovih birača, više nisu apsolutna većina u SAD-u i izgledno je da će njihov politički utjecaj s prirodnim odljevom baby boomer generacije trajno slabiti.(D.J.)
Možda ste propustili...

MODERNI ROBINZONI: KVARTET S JADRANSKOG OTOKA

Do Marsa preko Mljeta

GEOSTRATEŠKI IZAZOVI: MOLDAVIJA, NI NA NEBU NI NA ZEMLJI

Tranzicija na aparatima

SJEĆANJA U SJENI KORONE: VALLETTA, GLAVNI GRAD MALTE

Prošlost na svakom uglu: Od vitezova templara do Europske unije

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

POLITIČKI I MEDIJSKI POPULIZAM

Retorički amaterizam

2

TJEDNI OSVRT

Kako je Penava kontaminirao Dan sjećanja?

3

MODERNI ROBINZONI: KVARTET S JADRANSKOG OTOKA

Do Marsa preko Mljeta