Pandemija pušenja predstavlja globalni javnozdravstveni problem. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine umire više od šest milijuna ljudi zbog neposrednog pušenja, a 890.000 zbog pasivnog pušenja.

Od ukupnog broja umrlih zbog pušenja, pola umire u radno produktivnoj dobi, između 35. i 69. godine, te gubi u prosjeku oko 20 godina života. Posljedice pušenja odražavaju se ne samo na zdravlje čovjeka, izazivajući razne bolesti koje smanjuju kvalitetu života i dovode do prerane smrti, nego i na društveno-gospodarske prilike svakodnevnog života. Smanjena radna sposobnost, odsutnost s posla, povećani troškovi zdravstvene skrbi veliki su ekonomski teret svakoj zajednici. Nema organa u tijelu koji nije pogođen štetnim učincima pušenja. Ono se može manifestirati kao nekontrolirani rast stanica i njihovo bujanje, razvijajući zloćudne tumore različitih sijela (rak usta, ždrijela, grkljana, bronha, pluća, probavnog sustava, mokraćnog mjehura, bubrega, dojke, vrata maternice). Oko 95 % umrlih od raka pluća bili su pušači.

Pušenje je vrlo štetna aktivnost jer dolazi do oslobađanja tisuća kemikalija u tijelo, a rezultat je ne samo oštećenje pluća nego i drugih organa. Bez obzira na dužinu pušenja, nakon prestanka pušenja u tijelu uvijek mogu nastati pozitivni pomaci te stoga nikad nije kasno prestati pušiti. Odluka je vaš prvi korak na putu nepušenja. Možda želite biti zdraviji ili poboljšati zdravlje svoje obitelji, možda uštedjeti novac ili jednostavno ne želite biti ovisni o cigaretama. U tome vam može pomoći i zelenilo! Osobe koje imaju pristup ili žive blizu zelenih površina rjeđe su sklone pušenju ili nastavku pušenja, pokazalo je novo britansko istraživanje. Rezultati studije dovode u vezu blizinu i pristup zelenim površinama sa smanjenom vjerojatnošću da će osoba postati pušač i većom vjerojatnošću da će se uspješno uspjeti odviknuti od pušenja.

Studija je pokazala da je kod ljudi koji su pušili u nekom trenutku u životu uočena 12 posto veća šansa da će prestati ako žive u blizini zelenih površina. Rezultati istraživanja nisu se izmijenili ni kada je u obzir uzet socioekonomski status sudionika i njihovo rizično zdravstveno ponašanje. Naime, i sam pogled na prirodu i zeleni krajolik smanjuje želju pojedinaca za alkoholom, cigaretama i nezdravom hranom. Postoje i raniji dokazi po kojima promatranje prirode smanjuje razinu stresa i povećava dobrobit pojedinca. Ovo je, međutim, prvo istraživanje koje eksplicitno dovodi u vezu veći udio zelenih površina u okruženju sa smanjenjem nezdravog načina života. Znanstvenici vjeruju da bi povećanje broja zelenih površina moglo prerasti u učinkovitu strategiju javnog zdravstva te znatno pridonijeti smanjenju broja pušača u društvu općenito.