Regija
BABINA GREDA

U pogonu bivše minimljekare “Družba” prerađivat će svinje iz slobodnog uzgoja
Objavljeno 6. studenog, 2020.
Pavo Barić godišnje će u tradicionalne slavonske proizvode preraditi 1500 svinja, zaokružio je priču od uzgoja do prodaje

Preuređen i potrebama nove proizvodnje prilagođen pogon bivše minimljekare Družba u Babinoj Gredi, sa zrionicom i svom potrebnom opremom, spreman je za početak rada i preradu mesa svinja iz slobodnog uzgoja. Sve je, ističe vlasnik Pavo Barić, odrađeno prema tehnološkom projektu, usklađeno s Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti za klanje životinja, obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla, HACCP sustavom i sada je na potezu Ministarstvo poljoprivrede.

Barić je nakon povratka iz Njemačke u rodno selo, prije više od 20 godina, velike nade polagao u mljekarstvo i pokrenuo obiteljski posao proizvodnje sireva po tradicionalnoj recepturi, ali se zbog sve teže i neizvjesnije situacije u tom proizvodnom sektoru upustio u novi biznis.

Kvaliteta proizvoda
Počeo se intenzivno baviti uzgojem crne slavonske svinje u naselju Kladavcu, udaljenom sedam kilometara od Babine Grede, koje se prostire uz šumu. Na površini od približno sedam hektara ondje je trenutačno oko 600 komada, a na približno pet hektara površine sadi zelenu masu za svinje.

Uslužno klanje obavlja mu klaonica u susjednoj Cerni i već nekoliko godina svježe butove odvozi u pršutanu u Dalmaciju, u okolicu Drniša, na uslužno sušenje. Rade dalmatinsku obradu i dime pršut, a ostatak trupa također prerađuju u suhomesnate proizvode i plasiraju ih u prodavaonice u Dalmaciji, Istri i Zagrebu. Prije dvije godine, na Internacionalnom sajmu pršuta u Tinjanu ovaj neumorni Babogredac okitio se zlatom u kategoriji dimljenog pršuta i dokazao kvalitetu svojih proizvoda. Ističe da je tu najvažnija prehrana i starost svinje i zato ih uzgaja na slobodan, prirodan način, bez ikakvih koncentrata u prehrani. Napominje da kupci sve više shvaćaju razliku u kvaliteti mesa od svinja iz slobodnog uzgoja i onih koje su u šest mjeseci "natukle" 150 kilograma jer se hrane isključivo koncentratom, zatvorene su i borave u kvadratu prostora. I upravo je, kaže, zbog toga, i zbog sve većeg interesa kupaca za suhomesnatim proizvodima od svinja iz slobodnog uzgoja, u rodnom selu odlučio otvoriti pogon, u kojemu će godišnje prerađivati oko 1500 komada svinja.

Traži povratak žirovanja
- Dio tovljenika bit će iz vlastitog uzgoja, a dio će osiguravati kooperanti, koji će u svojim voćnjacima moći držati po nekoliko desetaka komada svinja, uzgajati ih na otvorenom bez koncentrata, znači, zanima me isključivo domaći slobodni uzgoj - naglašava Barić. U pogonu će u početku biti zaposlena četiri radnika i ondje će proizvoditi tradicionalne suhomesnate slavonske proizvode, od čvaraka, kobasice, slanine, kulenove seke do kulena i domaće slavonske šunke, a dio butova i dalje će odvoziti i sušiti u Dalmaciji.

Zaokružio je cijelu priču, od uzgoja, prerade, distribucije do kupaca, prema kojima će ići i s programom svježeg mesa. Proizvodnju će plasirati na domaće tržište, a nešto i u izvoz.

- Imam već dosta upita zainteresiranih kupaca iz Slovenije i Austrije, koji su degustirali moje suhomesnate proizvode od crne slavonske svinje. Zainteresirani su za veće količine, ali isključivo od domaće svinje, uzgojene na prirodan način, bez koncentrata. Što god proizvedemo, sve se može prodati - zaključuje. Suvlasnik je i firme koja radi distribuciju proizvoda po Dalmaciji i na taj će način plasirati dio proizvoda.

Ovaj je babogredski poduzetnik veliki zagovornik povratka ekološko prihvatljivog načina uzgoja svinja i smatra da je zabrana žirovanja uništila tradiciju. Podsjeća da šumski uzgoj crne slavonske svinje najveći potencijal ima upravo u hrastovim šumama. Smatra da bi država uzgajivačima trebala omogućiti držanje svinja u rubnim dijelovima šume, gdje nikome ne smetaju, i tako sačuvati hrvatsku autohtonu pasminu svinja te kvalitetno koristiti postojeće resurse i potencijale.

To bi, smatra, pomoglo oživljavanju istočne Slavonije, razvoju seoskog turizma i gospodarstva.

Marija Lešić Omerović
ZAŠTO SE NE UGLEDAMO NA ŠPANJOLCE?
Barić podsjeća da ima zemalja koje jako lijepo žive od uzgoja domaćih pasmina svinja i proizvodnje kvalitetnog proizvoda. Kao primjer navodi najpoznatiji i najskuplji svjetski pršut Pata negra, ili doslovce prevedeno “crna nožica”, iz Španjolske. “Iza njih je stala i država, i njihov kraj i regija, i oni su od toga zaista uspjeli napraviti brend. Zašto se to ne bi moglo i kod nas, a imamo sve potrebne preduvjete?” pita se. Glavni kamen spoticanja u povratku žirovanja u slavonske šume vidi u zakupcima lovišta, koji plaćaju mizerne naknade.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SEZONA SVINJOKOLJA, DOMAĆI UZGAJIVAČI NA MUKAMA

Zbog jeftinog uvoznog mesa
izostao interes za tovljenike

2

PTICE SELICE KOJE MNOGI SMATRAJU NEPOGREŠIVIM PROGNOSTIČARIMA VREMENA

Ždralovi su odletjeli, prava nam zima stiže?

3

DOM IZVAN DOMA ZA DJECU

Samo dvije obitelji udomljavaju, brinu se o šestero djece