Ekonomija
KONKURENTNOST TEMELJ ZA RAST POLJOPRIVREDE

Hrvatski poljoprivrednici uspjeli dostići francuske
Objavljeno 5. studenog, 2020.
Ove godine ima proizvođača s prinosom kukuruza od 16 t/ha, ističu iz Smarteta

O hrvatskoj poljoprivredi uglavnom se posljednjih godina govori u kontekstu nesamodostatnosti proizvodnje i niske konkurentnosti koja je izazvana niskom proizvodnosti u sektoru.Ono o čemu se nedovoljno govori su rezultati u ratarstvu, grani u kojoj smo samodostatni, štoviše, ratarska proizvodnja daje jedan od vodećih izvoznih proizvoda Hrvatske, a to su žitarice i soja.


- Hrvatsko ratarstvo već danas ima, zbog svoje konkurentnosti, potencijal za podizanje dodane vrijednosti te bi to moralo biti temelj za izradu strateških akcijskih planova u poljoprivredi i proizvodnji hrane. Preduvjet za to bila bi i izgradnja preradbenih kapaciteta, kako se ne bi sveli na izvoznika jeftine sirovine, a uvoznika skupih finalnih proizvoda. Rezultati najboljih proizvođača u ratarskoj proizvodnji pokazuju da ni ovdje svi potencijali nisu iskorišteni - zaključak je Smarterove analize ratarske proizvodnje.

Neiskorišten potencijal

"Naša analiza pokazuje da i u ovoj proizvodnji postoje neiskorišteni potencijali te prostor za povećanje proizvodnosti, a što potvrđuju rezultati najboljih proizvođača. No kada bi još, kroz korištenje tako proizvedene sirovine (bilo uljarica, bilo žitarica), uspjeli u vertikalnom lancu vrijednosti, primarno kroz stočarstvo, povećati ukupno proizvedenu vrijednost, vrijednost ukupne hrvatske poljoprivrede vrlo brzo bi se multiplicirala“, naglašavaju stručnjaci Smartera.


Najvažniji izvozni proizvod ratarstva je kukuruz. Hrvatski su ga poljoprivrednici ove godine zasijali na 258.000 hektara, a očekivani prosječni prinos je 8,8 t/ha, čime će Hrvatska raspolagati s više od 2.270.000 tona.


- Kako se zbog devastacije stočarstva potražnja za kukuruzom smanjila, zasijane površine pod kukuruzom su pale, za 18 posto, no zbog povećanja prosječnog prinosa, došlo je do pada (oko 10 posto) proizvedenih količina. Kod ove kulture Hrvatska je mnogo bolja od prosjeka EU 27. Trendovi u proizvodnji i izvozu nameću zaključak da hrvatska poljoprivreda u ovoj proizvodnji ima, uz prirodne potencijale, znanje i tehnologiju kojom je u stanju proizvesti konkurentan proizvod - navode iz Smartera te naglašavaju da je posljednje tri godine Hrvatska po rezultatima proizvodnje uspjela dostići poslovično dobre Francuze, ali i da smo još daleko od stabilne proizvodnje po hektaru u Španjolskoj ili Grčkoj, odnosno u Austriji.


"Očito je znanje, tradicija i primjena odgovarajućih tehnologija i stabilniji vremenski uvjeti njihove proizvodnje učinila stabilnijima i dovela ih do prosjeka od čak 12 t/ha, odnosno gotovo da nema godine u kojoj te zemlje ne ostvare 9 t/ha. Kada ovome dodamo da sve one oplode ovaj proizvod kroz stočarstvo, ukupna vrijednost njihove poljoprivredne proizvodnje je mnogo veća. Da postoji prostor za napredak pokazuju i podaci iz naše ankete koji govore da je u ovoj godini bilo proizvođača s prinosom od 16 t/ha, a veliki proizvođači, koji raspolažu znanjem i optimalnom tehnologijom, u posljednje četiri godine imaju prosjek prinosa između 11 i 13 t/ha", ističu u Smarteru.


Slične rezultate Smarter je dobio i analizom proizvodnih prinosa pšenice, gdje najbolji proizvođači već nekoliko godina bilježe prosječne prinose od 10 t/ha.


"U našim anketama i najveći proizvođači pšenice su potvrdili da na određenim parcelama, odnosno u nepovoljnim godinama imaju velike razlike u prinosima pšenice, no razina tih prinosa još je daleko iznad onih koje imaju najslabiji proizvođači u Hrvatskoj. Ovdje mislimo na prinose od 4 do 5 t/ha, koji ne bi smjeli u razvijenoj poljoprivredi biti nešto čime se poljoprivrednik zadovoljava“, kažu u Smarteru.
Kultura budućnosti


"Očekujemo da bi ovi najbolji proizvođači, kroz kooperaciju s malima, mogli pozitivno utjecati na ostale proizvođače, a posljedično i zasijane hektare. No, i u ovoj grani nužno bi bilo uložiti u modernizaciju i kapaciteta prerade, jer količina proizvedenog suncokreta od 111.000 tona, koliko ga je Hrvatska proizvela ove godine, nije dovoljna za iskorištavanje kapaciteta prerade, ističu stručnjaci Smartera. Soja je, kao kultura u razdoblju od 2012., kada smo proizveli 97.000 tona soje, zahvaljujući projektu DUNAV-SOJA i potporama za sjetvu NON-GMO soje, doživjela renesansu, što posljednje tri godine potvrđuje rekordno proizvedena količina od 240.000 tona. Uz prosječni prinos, koji je u EU prosjeku, mi tvrdimo da je proizvodnja NON-GMO soje kultura budućnosti za naše ratarstvo", navode iz Smartera.


Zdenka Rupčić
Suncokret i soja perjanice su hrvatske ratarske proizvodnje
- U našoj analizi posebno moramo izdvojiti suncokret i soju, u čijim smo proizvodnjama po prinosima posljednjih godina iznad prosjeka EU 27. Suncokret je kultura koja, u kontinuitetu od 12 godina, bilježi prosječno ostvarene prinose u Hrvatskoj iznad prosjeka EU 27, s tim da su se posljednjih godina ozbiljno povećavale i površine zasijane suncokretom. Suncokret je kultura vezana uz prerađivačke kapacitete, nedostatak kojih u Hrvatskoj u osnovi limitira proizvodnju, odnosno viškove suncokreta usmjerava prema izvozu. Ostatak u proizvodnji suncokretova ulja - suncokretova sačma ili pogača, također je vezan uz proizvodnju stočne hrane čija je proizvodnja u Hrvatskoj smanjena, zbog već spomenutog pada stočarstva. U odnosu prema pet najboljih zemalja u EU, po prinosu suncokreta u posljednjih pet godina smo najbolji, te uz stabilizaciju i rast potražnje, kao i smanjene oscilacije u cijeni, možemo konkurirati i u izvozu. I to ne samo sirovine nego i ulja te stočne hrane. To potvrđuju i najbolji proizvođači u Hrvatskoj čiji prosječni prinosi premašuju prosjek od 3 t/ha te su već na 4,5 t/ha, u posljednje 4 godine ne bilježe prinos ispod 4 t/ha, navode iz Smartera.
POTENCIJAL U PROIZVODNJI SOJE NON-GMO
Rezultati najboljih proizvođača soje u Hrvatskoj, od prosječno 3,4 t/ha u posljednje 4 godine, s maksimumom od 5 t/ha potvrđuju tezu o golemom potencijalu proizvodnje NON-GMO soje koju Hrvatska ima. "Nažalost, za razliku od Austrije, Hrvatska nema pogon za preradu soje, ona se gotovo sva izvozi, i to baš u susjednu Austriju, osim manjih količina koje se tostiraju. Izgradnja sojare na Dunavu sigurno bi pridonijela podizanju domaćih količina proizvodnje soje, poglavito jer će cijena ove kulture i u budućnosti biti stimulativna u okviru Europske zelene politike“, procjena je stručnjaka Smartera. Proizvodnja stočne hrane na bazi NON-GMO soje, odnosno proizvodnja domaćeg mesa na toj osnovi, diferencirala bi hrvatski stočarski proizvod od ostatka konkurencije i omogućila nam lakši izvoz. Za realizaciju ove strategije potrebno je izgraditi novi kapacitet za preradu soje.
258

tisuća hektara zasijano je ove godine kukuruzom u Hrvatskoj
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

AMERIČKI FED PONOVNO AGRESIVNO POVEĆAO KAMATNE STOPE

Tečaj eura zaronio na najnižu razinu u 20 godina

2

UDRUGA HRVATSKO SJEME:

Vlastito, ali i dorađeno sjeme može u sjetvu

3

UPITNO POSLOVANJE PETROKEMIJE

Petir: Mineralna gnojiva treba uvrstiti na popis strateških robnih zaliha