Osijek
REZULTATI POSLJEDNJE DRŽAVNE MATURE

U školi odlikaši, a na maturi mahom jedinice i dvojke
Objavljeno 31. listopada, 2020.
Uočena su velika odstupanja od ocjena u školi i onih na državnoj maturi, i na nacionalnoj i na lokalnim razinama

Ovih su dana na platformu Ministarstva znanosti i obrazovanja, školski e-Rudnik, dodani završni podaci o posljednjoj državnoj maturi kojoj je pristupilo 26.509 učenika. Više od šezdeset posto njih na višoj razini pisalo je ispite iz Hrvatskog i Engleskog, a samo oko trideset posto polagalo je naprednu Matematiku. Prosječna ocjena na višoj razini iznosi 3,33, a na nižoj 2,68. Rezultati su to koji, kao i godinama prije, uvelike odskaču od onih postignutih u školi, pa tako maturanti iz Hrvatskog i Matematike imaju znatno višu prosječnu ocjenu nego što ju (prosječno) ostvaruju na višoj razini ispita državne mature iz istih predmeta.

Velika odstupanja
Situacija je takva i na lokalnoj razini, odnosno Osječko-baranjskoj županiji, u kojoj je prosječna ocjena na višoj razini jednaka nacionalnom prosjeku - 3,33, a tek je nešto viša od nacionalnog prosjeka na nižoj razini - 2,73. Inače, prošlogodišnju su maturu polagala 1862 učenika iz 28 županijskih srednjih škola, a najbolje su rezultate (očekivano) ostvarivali iz Engleskog jezika, i to na višoj razini - 3,99, s tim da su gimnazijalci imali i nešto viši prosjek (4,23) od strukovnjaka (3,51). Najslabije se pisala dakako Matematika, također na višoj razini, na kojoj su osječko-baranjski maturanti imali prosjek od 2,48, od čega gimnazijalci 2,86, a strukovnjaci 2,07. Ako govorimo o odabiru razine iz obveznih predmeta, višu razinu Hrvatskog odabralo je oko 56 posto maturanata (nešto manje nego godinu ranije), višu razinu Matematike samo 25 posto, a Engleskog oko 48 posto. Uspoređujući prosječne ocjene na državnoj maturi i one ostvarene u školi, vidljiva su određena odstupanja, osobito iz Hrvatskog, gdje su učenici iz OBŽ-a u školi imali prosjek 3,67, a na višoj razini mature ostvarili su prosjek 3,09, odnosno 2,54 na nižoj razini. Situacija je slična i iz Matematike, u kojoj je školski prosjek iznosio 3,19, a učenici su na višoj razini ostvarili prosjek od 2,66 te još manji na nižoj razini - samo 2,48. Ovakva su odstupanja vidljiva i u školama grada Osijeka, u kojima je također uočljiv trend razlike između ocjena ostavrenih u školi i onih ostvarenih na državnoj maturi, posebno u strukovnim školama, gdje poneki učenici imaju visoke do vrlo visoke ocjene u školi, a onda i ne prođu maturu iz obveznih predmeta. Inače, ako gledamo obvezne predmete i uspoređujemo ocjene iz škole i s državne mature, primjetno je da su, recimo, osječki maturanti iz Hrvatskog prosječno najviše ocijenjeni vrlo dobrim u školi, a prosječno su na maturi (iz obje razine) ostvarivali ocjenu dobar. Međutim, potpuno je drukčija situacija s Matematikom, naime, ocjene na kraju školske godine, u školi, gore su od onih na državnoj maturi. Tako je najveći broj učenika ocijenjen ocjenom dovoljan (oko 38 posto), a na maturi su najviše ocijenjeni ocjenom dobar (oko 41 posto na višoj razini te oko 38 posto na nižoj razini). Ipak, i ovdje ima nekoliko svijetlih primjera, odnosno škola u kojima su odstupanja između školskih ocjena i ocjena na državnoj maturi manja od pet posto, a najviše ih je pokazalo neznatna odstupanja iz Engleskog jezika. Jedine škole iz Osijeka koje imaju slične ocjene iz tog obveznog predmeta su II. gimnazija (jezična), u kojoj je prosječna ocjena u školi iznosila 4,21, a na maturi 4,38 (odstupanje od 4,1 posto), te Isusovačka klasična gimnazija, s odstupanjem od 4,95 posto.

Izborni predmeti
Zanimljivo je pogledati i koje su izborne predmete prošlogodišnji maturanti najviše odabirali. Što se nacionalne razine tiče, tu su prednjačili Fizika, Politika i gospodarstvo te Biologija, međutim osječko-baranjski su maturanti, uz Fiziku i Biologiju, kao treći najčešći izbor odabirali Informatiku, što možda i ne čudi ako znamo da se u našoj županiji te posebno gradu Osijeku snažno razvija IT industrija. Osječki su pak maturanti uz ranije spomenute predmete sa županijske razine rado birali i Kemiju, a od svih navedenih najslabije su napisali upravo najdraži predmet - Fiziku (prosječna ocjena 1,97), potom Biologiju (2,29), Kemiju (2,48) i na kraju Informatiku, koju su polagali s prosječnom ocjenom 2,61. Najbolje je napisan ispit iz Latinskog jezika (prosjek 4,0), međutim njega je odabrao samo jedan učenik u županiji (iz Osijeka, nap.a.), a što se tiče onih ispita koje je polagalo više od pet maturanata, najbolje je napisan ispit iz Njemačkog jezika s prosjekom 3,33.

Ema Nenadić
ODSTUPANJA I U IZBORNIM PREDMETIMA
Najzanimljiviji podatak koji otkriva koliko je zapravo odstupanje od ocjena u školi i onih na maturi vidljiv je i u Osječko-baranjskoj županiji na primjeru izbornih predmeta. Naime, učenici su prosječno na kraju školske godine iz svih izbornih predmeta najčešće ocijenjeni ocjenom odličan, čak 62,48 posto, a na državnoj su maturi prosječno najčešće dobivali ocjene dovoljan (oko 45 posto) i nedovoljan (oko 36 posto). Posebno velika disproporcionalnost vidljiva je kod Fizike, jer maturanti Osječko- baranjske županije imaju prosječnu ocjenu od 4,12, a na maturi ostvaruju vrlo niskih 1,92.
Možda ste propustili...

“SMJEŠKO” ZA MAME I BEBE

Na promenadi kućica za dojenje i previjanje

NASTUPNI POSJET VELEPOSLANICE SLOVAČKE HANE KOVAČOVE

Želim povećati zanimanje za slovački jezik i kulturu

Najčitanije iz rubrike