Objavljeno 24. listopada, 2020.
Rasprava o ZPP-u dolazi u trenutku velikog pritiska na poljoprivrednike zbog pandemije
Posljednja reforma poljoprivredne politike Europske unije datira iz 2013. godine, s time da postojeća pravila o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) prestaju važiti 31. prosinca ove 2020. godine.
Europski Parlament u petak je usvojio stajalište o reformi poljoprivredne politike za razdoblje nakon 2022. godine, a buduća poljoprivredna politika Unije trebala bi biti fleksibilnija, održivija i otpornija na krize kako bi se zajamčila sigurnost hrane diljem EU-a. Pregovarački tim Parlamenta sad je spreman započeti pregovore s ministrima država članica.
Zastupnici su prihvatili promjenu smjera kako bi se poljoprivredna politika EU-a bolje prilagodila potrebama država članica, ali inzistiraju na očuvanju ravnopravnih uvjeta diljem Unije. Parlament je pojačao zahtjeve za tzv. uvjetovanost, odnosno prakse kojima se pazi na klimu i okoliš, a koje svaki poljoprivrednik mora primijeniti da bi primio izravnu potporu. Uz to, zastupnici žele da se najmanje 35 posto sredstava za ruralni razvoj odvoji za razne mjere povezane s okolišem i klimom. Najmanje 30 posto sredstava za izravna plaćanja trebalo bi biti namijenjeno ekološkim programima koji bi trebali biti dobrovoljni.
Dodatne mjere
Parlament je zatražio dodatne mjere za pomoć poljoprivrednicima da se suoče s rizicima i mogućim krizama u budućnosti. Zastupnici žele transparentnije tržište, strategiju intervencije za sve poljoprivredne proizvode i da prakse kojima se nastoje uvesti viši standardi u području zaštite okoliša, zdravlja ili dobrobiti životinja budu izuzete od pravila o tržišnom natjecanju. Traže i da pričuva za krize, namijenjena poljoprivrednicima u slučaju nestabilnosti cijena ili tržišta, umjesto ad hoc rješenja postane trajni instrument s namjenskim proračunom. Zastupnici su glasali za to da se progresivno smanjuju godišnja izravna plaćanja poljoprivrednicima koji primaju 60.000 eura ili više. Isto tako, traže da se najviši mogući iznos tih plaćanja ograniči na 100.000 eura. Najmanje šest posto nacionalnih izravnih plaćanja trebalo bi biti namijenjeno malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, no ako je taj postotak viši od 12 posto, pragovi bi trebali biti dobrovoljni.
Države članice mogle bi upotrijebiti najmanje četiri posto svojih dodijeljenih sredstava za izravna plaćanja za potporu mladim poljoprivrednicima.
Pri glasovanju Uredba o strateškim planovima usvojena je s 425 glasova za, 212 protiv i 51 suzdržanim, Uredba o zajedničkoj organizaciji tržišta usvojena je s 463 glasa za, 133 protiv i 92 suzdržana, a Uredba o financiranju i nadzoru ZPP-a i upravljanju ZPP-om usvojena je s 434 glasa za, 185 protiv i 69 suzdržanih.
Koliko je to važno za cijelu Uniju govori i podatak da ZPP čini 34,5 posto proračuna EU-a za 2020., odnosno 58,12 milijardi eura. Oko 70 posto proračuna ZPP-a namijenjeno je potpori šest do sedam milijuna poljoprivrednih gospodarstava u EU-u. Stoga nije ni čudo što sve zemlje članice, a posebno onaj dio njihova stanovništva koji izravno živi od poljoprivrede s velikim zanimanjem prati kako će izgledati nova Zajednička poljoprivredna politika.
Sigurna opskrba
Ključna rasprava o europskoj poljoprivrednoj politici dolazi u trenutku velikog pritiska na poljoprivrednike zbog pandemije COVID-19.
Sudjelujući u plenarnoj sjednici, hrvatski zastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP) istaknuo je da je nužno daljnje ulaganje u ruralna područja i poljoprivredu, kao strateški sektor, modernizaciju proizvodnje hrane, a posebno u mlade poljoprivrednike kojih danas ima dvije tisuće više u odnosu prema 2018. godini.
- Ključni cilj zajedničke poljoprivredne politike je očuvati obiteljska gospodarstva i potaknuti razvoj ruralnih sredina, a to je posebno relevantno za Slavoniju s enormnim potencijalom za razvoj. Poljoprivrednicima moramo omogućiti da se bave svojim poslom, osigurati jednostavnije poslovanje i smanjenje birokracije. Globalna pandemija još jednom pokazuje koliko je važno imati sigurnu opskrbu kvalitetnom hranom, osobito u vrijeme krize. Želimo izbjeći uvoz jeftinije hrane niskog standarda, očuvati proizvodnju i osigurati hranu i visokokvalitetne proizvode, što slavonski poljoprivrednici dokazano mogu ponuditi - tvrdi Ressler.
Naglašava također da poljoprivreda mora ostati strateški sektor i ne smije se popustiti nerealnim pretjerano zelenim zahtjevima koji poljoprivredu vide isključivo u kontekstu zaštite okoliša, a zanemaruju sve ostale gospodarske i društvene uloge koje poljoprivreda ima.
Tomislav Prusina
Petir podnijela 100 amandmana
Naša bivša europarlamentarka, a sada predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir nastojala je u prošlom mandatu interese Hrvatske i naših poljoprivrednika ugraditi u stajalište Odbora te je od sto podnesenih amandmana, većina i usvojena. Na temelju njezinih amandmana Europski parlament podržao je stajalište kojim se Hrvatskoj omogućava zadržavanje prava iz Ugovora o pristupanju Uniji tijekom 2021. i 2022. godine unatoč najavi da će proračun za poljoprivredu zbog Brexita biti smanjen. “Amandmanima sam osigurala da se iznos predviđen za izravna plaćanja, odnosno potpore hrvatskim poljoprivrednicima ne smanjuje i da se zadrži iznos potreban za razminiranje u okviru tzv. minske omotnice. Izborila sam za Hrvatsku iznimku za veću fleksibilnost u prijenosu financijskih sredstava između prvog i drugog stupa. Naime, Hrvatska uz Poljsku, Mađarsku i Slovačku ima znatan dio omotnice namijenjen ruralnom razvoju, čak 46 posto, dok većina drugih država članica ima ispod 25 posto. To će dodatno pomoći hrvatskim poljoprivrednicima kako bi dobili izravna plaćanja za svoju proizvodnju. Osim toga, Hrvatska je do sada iskoristila samo 39 posto odobrenih sredstava za ruralni razvoj”, tvrdi Petir.
Matija Brlošić Hrvatska poljoprivredna komora EkoLOŠKA poljoprivreda će NAM povećati troškove
Matija Brlošić, koji obrađuje 130 hektara poljoprivrednih površina, kaže da su naši poljoprivrednici slabo upoznati s onim što ih očekuje donošenjem novog ZPP-a.
“Novi ZPP uvodi neke stvari kojima se naši poljoprivrednici protive, kao što je ekološka proizvodnja, uvjetima koji su već i do sada bili glede zelenih plaćanja, a kako stvari stoje u novom ZPP-u će to još biti dodatno naglašeno. Minimalno 25 posto površina u EU treba ići u ekološku proizvodnju. Za to, međutim, nisu predviđena neka dodatna sredstva, tako da će poljoprivrednicima to samo povećati troškove. Konkretno to znači da mi moramo imati pet posto ekološke površine. Sve manje će smjeti upotrebljavati pesticide, to više što EU ima do 2030. u planu smanjenje uporabe pesticida do 50 posto, a mineralnih gnojiva do 20 posto. U takvim uvjetima hrvatski poljoprivrednici naći će se u teškoj situaciji jer će to zahtijevati puno kvalitetniju obradu zemlje, a mehanizacija je potpuno zastarjela”, kaže.
58,12
milijardi eura je iznos koji EU izdvaja za ZPP u 2020. godini, što je 34,5 posto proračuna