Kultura
OTRGNUO OD ZABORAVA IMENA ULICA RODNOG GRADA

Brane Crlenjak: Najveći umjetnik grada na Dunavu, kojemu je bilo važno da ga poštuju, ne kao umjetnika, nego kao čovjeka
Objavljeno 26. listopada, 2020.
Prema ocjeni mnogih, od drugih se izdvajao neumornim radom i urođenim talentom

Devedeseta godišnjica rođenja Vukovarca koji je u 65 godina dugom umjetničkom radu ostavio nemjeriv trag u kulturi grada na Dunavu bila je više nego dovoljan povod da Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Vukovaru, u suradnji s Gradskim muzejom Vukovar, organizirao znanstveno-stručni kolokvij njemu u čast Vukovarski pojmovnik.


Braneta Crlenjaka (1930.- 2014.) mnogi zovu legendom Vukovara, a to je taj slikar, kipar, medaljer, crtač, pjesnik i grafičar zaslužio predanim radom, ponajprije nastojanjem da sačuva od zaborava terminologiju koja je oblikovala podrijetlo naziva ulica, običaje i zanate, što je najbolje zabilježio u knjigama Razvitak vukovarskih ulica i Ribolov u Vukovaru kroz stoljeća.

Kroničar vremena

- Pokušali smo osvijetliti sve aspekte njegova stvaralaštva, tako da je svatko od sudionika prezentirao određeni segment Crlenjakovih aktivnosti. Akademik Pavao Pavličić iznio je svoja sjećanja na Crlenjaka, naglašavajući kako je ostao u kolektivnoj memoriji Vukovaraca, posebice jer je pokazao koliko pojedinac može učiniti na očuvanju kulture i identiteta cijeloga grada - rekla je Vlasta Novinc, upraviteljica Zavoda u Vukovaru, navevši kako je na kolokviju iznesen niz podataka o Crlenjakovu radu i životu. Svako je izlaganje bilo edukativno, jer su govorili ljudi koji su s Crlenjakom surađivali, osobno svjedočili njegovu entuzijazmu i nepresušnoj želji da zabilježi brojne podatke iz povijesti grada, čime je postao kroničar vremena u kojem je živio.


Ružica Marić, ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar, govorila je o Crlenjaku kao kustosu Zbirke Bauer i dugogodišnjem suradniku Muzeja. Pet je godina bio kustos u Galeriji umjetnina.


- Potom je započeo razgovor s Antunom Bauerom da njegova donacija dođe u Vukovar. Naime, još je 1946. Bauer dao prvu donaciju; stari namještaj, rimski novac i slike, što je bio temelj za osnivanje Muzeja. Poslije je postupno donirao više slika i stvoreni su uvjeti za formiranje Zbirke Bauer. Kao skupljač htio je da zbirka nosi njegovo ime i bude njegovo vlasništvo, što je u to vrijeme, početkom 60-ih godina prošloga stoljeća, bilo nemoguće. Crlenjak je vodio pregovore s "narodnim odborom" što nije u početku urodilo plodom, jer nisu prihvaćali privatno vlasništvo. Tek je 1966. formirana Zbirka Bauer i Galerija umjetnina - istaknula je Marić.


Kao voditelj Galerije organizirao je izložbe za brojne umjetnike, no i intenzivno radio na likovnom polju, bez obzira na to što je bio profesor književnosti i povjesničar umjetnosti. Okušao se u brojnim granama umjetnosti i na samostalnim izložbama predstavio bogat likovni opus.
Velika monografija

- Kao predsjednik Društva Hrvatski dom 1990. organizirao je obnoviteljsku skupštinu Hrvatskoga doma, što je u to vrijeme bila svojevrsna senzacija, s obzirom na to da je riječ o društvu koje je ukinuto nakon Drugog svjetskoga rata. U prognaničkim je godinama kao aktivni intelektualac bio sudionik formiranja Muzeja Vukovara u progonstvu, na poticaj tadašnjega ministra Bože Biškupića. U Muzeju Mimara smo 1995. organizirali izložbu Crlenjakovih crteža Vukovara. Nakon povratka smo priredili niz izložbi slika, s tim što je kataloge za sve izložbe radio Zdravko Dvojković, dugogodišnji kustos u našem muzeju. Kruna svega je kompleksno predstavljanje Crlenjakova djela u velikoj monografiji "Život posvećen umjetnosti", što je također Dvojkovićeva zasluga - naglasila je Marić.


Kada je riječ o Crlenjakovim knjigama, iznimno je važna ona o vukovarskim ulicama, tiskana 1975. u vlastitoj nakladi, a 30 godina poslije Gradski muzej Vukovar napravio je reprint. Bio je to važan temelj za arhitektonsku i umjetničku obnovu Vukovara. U knjizi je naveden popis svih ulica, uključujući i objašnjenja pojedinih naziva, specifičnih za Vukovar.
Prema ocjeni mnogih, Crlenjak je nedvojbeno najveći umjetnik kojega je Vukovar dao, koji se od drugih izdvajao neumornim radom i urođenim talentom.


Dragana Korpoš
1975.
TISKANA KNJIGA O VUKOVARSKIM ULICAMA
Vlasta Novinc

upraviteljica Zavoda HAZU u Vukovaru

Pokušali smo osvijetliti sve aspekte rada čovjeka koji je ostao u kolektivnoj memoriji Vukovaraca i pokazao koliko pojedinac može učiniti na očuvanju kulture i identiteta cijelog grada
U KNJIGE UTKAO NOSTALGIČNO SJEĆANJE
Akademik Pavao Pavličić rekao je kako je Crlenjak odlučio živjeti u Vukovaru, držeći kako u rodnom gradu može dati najbolje od sebe. Ta je odluka impresionirala mnoge, a bez obzira na vrhunske rezultate u mnogim područjima umjetnosti poštovani je vukovarski profesor ostao skroman i spreman i dalje neumorno raditi. Prošao je nekoliko slikarskih faza; važan su dio njegova rada medaljarstvo i skulptura. Povremeno je pisao i objavljivao članke u časopisima, publikacijama i novinama. Objavljene je knjige smatrao svojevrsnim dugom i u njih utkao nostalgično sjećanje na Vukovar. Najveći dio Crlenjakova slikarskog opusa i skulptura na otvorenom uništen je ili nestao tijekom Domovinskog rata. Često je govorio kako mu je važnije da ga ljudi poštuju, ne kao umjetnika, nego kao čovjeka.
Možda ste propustili...

KNJIGA AUTORA CAESAREA LONGINUSA IZ 1614., IZ FONDA KNJIŽNICE OTUĐENA 1987.

Nakon 33 godine NSK-u vraćeno vrijedno izdanje

ANITU RAPAN PAPEŠA HMD JE NAGRADIO ZA PROJEKT O AVARIMA

Vinkovački muzej od osnutka nije primio ovakvu nagradu