Ekonomija
NACIONALNI PČELARSKI PROGRAM

Pčelarima isplaćeno svih predviđenih 14,8 milijuna iz omotnice
Objavljeno 24. listopada, 2020.
Pčelarstvo se financira preko Nacionalnog pčelarskog programa koji je jedinstven za sve članice Europske unije

Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju završila je obradu svih zaprimljenih zahtjeva za pčelarsku godinu 2020., a u okviru provedbe mjera Nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje od 2020. do 2022. i ukupan iznos raspoloživih sredstava predviđen omotnicom za godinu koja je na izmaku u cijelosti je iskorišten te su isplaćena sredstva korisnicima u ukupnom iznosu od 14, 8 milijuna kuna.

- Potpuno iskorištenje omotnice rezultat je dijelom pomno osmišljenih i provedenih mjera iz Nacionalnog pčelarskog programa koji je zamišljen i realiziran kao temelj za stvaranje uvjeta za bolji položaj pčelarstva u Hrvatskoj te osnova za povećanje konkurentnosti u pčelarskom sektoru. U velikoj mjeri za ovaj uspjeh zaslužni su sami pčelari - sve bolje evidentiranje i efikasnije organiziranje pčelara pridonijelo je porastu broja registriranih pčelara i pčelinjih zajednica, što, uz odgovarajuću edukaciju i pomoć, rezultira potpunim iskorištenjem dostupnih sredstava, osnažuje ovu gospodarsku granu i razvija ruralne prostore – istaknula je u povodu isplate ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Osam mjera
Prošle godine doneseni Nacionalni pčelarski program za razdoblje od 2020. do 2022. godine tijekom tri godine predviđa ukupna sredstva od 44,5 milijuna kuna, a cilj je provedbom mjera omogućiti uvjete za bolji položaj pčelarstva u Hrvatskoj te stvoriti osnovu za povećanje konkurentnosti u pčelarskom sektoru.

Stanko Čuljak, predsjednik Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije i dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, podsjeća kako se pčelari financiraju preko Nacionalnog pčelarskog programa koji je jedinstven za sve članice EU-a.

- Program sadrži osam mjera važnih za naše pčelare. Tu je tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara, što je najvažnija mjera po korištenju sredstava u provedbi Pčelarskog programa. Ova mjera pčelarima omogućava potpore u nabavi pčelarske opreme, a pčelarskim udrugama i savezima pomoć u organizaciji edukacija pčelara. Suzbijanje štetnika i bolesti pčela usmjerena je na potporu nabavi odobrenih veterinarsko-medicinskih proizvoda za suzbijanje nametnika na pčelama tijekom ljetnog tretiranja pčelinjih zajednica. Racionalizacijom troškova selećeg pčelarenja u sklopu Mjere 3 pčelarima je omogućena potpora nabavi opreme za racionalizaciju troškova selećeg pčelarenja. Mjera 4 je za potporu laboratorija za analizu pčelinjih proizvoda u cilju potpore pčelarima da svoje proizvode plasiraju na tržište i povećaju njihovu vrijednost. Mjerom 5 podupire se obnova pčelinjeg fonda u EU-u i njom se pruža potpora nabavi kvalitetnih testiranih matica, a korisnici mjere bili su njihovi uzgajivači. Ove mjere namijenjene su pčelarima, a budući da je zanimanje veliko, svake se godine utroše sva sredstava, a povrat nije u punom iznosu, nego se proporcionalno umanjuje - pojašnjava Stanko Čuljak.

Uz pomoć EU-a
Goran Ferbežar (35) iz Vinkovaca pčelarstvom se ozbiljnije bavi od 2012., a počeo je s dvije košnice, i to je u prvo vrijeme bio samo hobi, a danas ih ima oko 150. Pčelari s LR košnicama, a kako bi dobio što kvalitetniji med, pčelinja društva vozi na mjesta gdje zna da su dobre paše. Prije dvije godine odlučio se pripremiti za apliciranje na fondove Europske unije jer je shvatio da se samo tako, uz novčanu pomoć, može širiti.

- I sam sam koristio poticaje, pomažu mi financijski u nabavi opreme koja mi je potrebna za skupu proizvodnju pčelinjih proizvoda. Koliko znam, i mnogi drugi pčelari s ovog područja koriste poticaje. U posljednje vrijeme nisam čuo za nove mlade ljude koji su se počeli baviti pčelarstvom. Mislim da se boje upustiti u pčelarstvo jer to nije lagan posao, a i svaka sezona se pokazala lošija zbog utjecaja ljudi na klimatske promjene te korištenja pesticida - kaže Goran Ferbežar.

Miroslav Flego
Različiti uvjeti za razvoj
Pčelarstvo je u Hrvatskoj tradicionalna poljoprivredna grana koja ima veliko gospodarsko značenje, a pčelinji proizvodi - med, pelud, vosak, propolis, matična mliječ, te pčelinji otrov upotrebljavaju se kao hrana i dodatak prehrani zbog svojih funkcionalnih svojstava. Zbog različitih klimatskih zona (mediteranska, kontinentalna, gorska) Hrvatska ima i različite uvjete za razvoj pčelarstva. Različitost i bogatstvo biljnih vrsta omogućuju proizvodnju mnogih vrsta meda kao što su kestenov, bagremov, kaduljin, lipov, vrijesov, suncokretov, cvjetni i livadni te crnogorični i bjelogorični medljikovci.
Posao iz ljubavi
Stanko Čuljak kaže kako ne primjećuje neko posebno zanimanje mladih za pčelarenje i po njemu je posljednjih godina zanimanje ni posebno veliko ni malo. “Sada je tendencija da u svijet pčelarstva ulaze zbog ljubavi prema pčelama, a ne da riješe egzistenciju”, kaže Čuljak.
Efikasnije organiziranje pridonijelo je porastu broja registriranih pčelara i pčelinjih zajednica
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PROGNOZE TRANSFORMACIJA KRIZE SE NIŽU JEDNA ZA DRUGOM I NE NAZIRE IM SE KRAJ

Zašto će se neke tvrtke u idućih šest godina ili spasiti ili uništiti?

2

HRVOJE STOJIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR HUP-A

Turisti u Hrvatskoj troše oko 150 eura dnevno, u Italiji i Španjolskoj prosječno 250, a u Francuskoj 550

3

NA KOCKI IM JE KONKURENTNOST I RAST

Europske banke zahtijevaju status strateškog sektora