Novosti
STAV O PROMJENI VALUTE

Građani strahuju od rasta cijena uvođenjem eura
Objavljeno 22. listopada, 2020.
Trećina hrvatskih građana nada se da će im mjesečna primanja rasti nakon zamjene kune eurom

Hrvatska se priprema za uvođenje eura kao svoje valute plaćanja, što je ekonomski vrlo složena operacija. Postavlja se pitanje koliko će kuna biti jedan euro i kada ćemo na policama trgovina imati cijene i u kunama i u eurima, a mnoge zanima i što će se dogoditi s kunskim kreditima te plaćama i cijenama općenito.

Kako bi doznao mišljenje građana o uvođenju eura, portal MojPosao je preko servisa MojaPlaća proveo istraživanje na više od 3500 ispitanika. Više od trećine anketiranih (35 %) niti podržava niti ne podržava uvođenje eura, odnosno nema jasno definiran stav. Među građanima koji imaju mišljenje o toj temi njih nešto više od polovine (54 %) podržava uvođenje eura, a 46 % ne podupire. Promjenu valute u većoj mjeri podržavaju stariji ispitanici (65 % starijih od 46 godina) nego oni mlađi (49 % mlađih od 25 godina). To također više podupiru muškarci (64 % muškaraca prema 43 % žena) i oni s višim mjesečnim netoprimanjima (74 % s plaćom višom od 8500 kuna prema 43 % onih s plaćom nižom od 4500).

Kad je o nedostatcima riječ, građani se u prvom redu pribojavaju povećanja cijena te gubitka monetarnog suvereniteta. Svaki treći ispitanik dijeli mišljenje kako je prelazak na euro previše kompliciran, a četvrtina građana ističe nemogućnost korištenja deviznog tečaja na povećanje konkurentnosti gospodarstva. Ima i onih kojima će jednostavno nedostajati prikupljanje kovanica od pet kuna. Na pitanje smatraju li da će promjena valute rezultirati rastom cijena, velika većina anketiranih (85 %) uvjerena je kako će do toga neizbježno doći. S druge strane, kad je riječ o primanjima, najveći broj ispitanika misli da neće biti većih promjena (40 %). Trećina se ipak nada da će primanja umjereno rasti, a svaki četvrti ispitanik predviđa pad primanja građana.

Prema sadašnjim informacijama, Hrvatska bi euro mogla uvesti već 2023. godine. Istraživanje otkriva kako je podjednak broj onih koji smatraju da je to posve dovoljno za prilagodbu i onih koji misle kako predviđen rok nije dostatan za odrađivanje svih predradnji potrebnih za promjenu valute.

Podsjetimo kako Vlada priprema Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom kako bismo bili spremni euro uvesti već prvog dana 2023. Nacionalni plan zamjene regulirat će praktične korake u postupku uvođenja eura poput, primjerice, toga gdje i u kojem roku će građani moći zamijeniti kunsku gotovinu za eure, kako će se konvertirati kunski depoziti i krediti, ali i drugi financijski instrumenti, kako će se prilagoditi kamatne stope i preračunavati cijene, kako će Vlada zaštititi potrošače od nekorektnog preračunavanja cijena te kako će se prilagoditi hrvatski pravni okvir. Ministar financija Zdravko Marić ljetos je izjavio kako su napravljene analize kod zemalja koje su uvodile euro u posljednjim krugovima, te da je opće povećanje cijena bilo oko 0,23 posto.

Igor Bošnjak
MANJI RIZIK I STABILNIJA VALUTA
Najveću prednost uvođenja nove valute građani vide u, kako tvrde (50 %), izjednačavanju Hrvatske s ostatkom Europske unije te u jednostavnijem plaćanju. Također, vjeruju kako ćemo napuštanjem kune ukloniti valutni rizik povezan s tečajem te istovremeno dobiti stabilniju valutu, a dio građana smatra i kako će uvođenje eura pridonijeti padu kamatnih stopa na kredite i smanjenju troškova koji nastaju u mjenjačnicama.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

120 NOVOOBOLJELIH U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI

Preminulo osam osoba, na respiratoru 32 pacijenta

2

MLADI PROIZVOĐAČI VOĆA IZ FERIČANACA

Obitelj Tomić: Sve radimo prema receptima naših baka

3

U VSŽ 142 NOVOOBOLJELE OSOBE

46 novozaraženih u Vukovaru