Ekonomija
OSJEČKI SAJAM

Kriza je pokazala da izlagači žele susrete
Objavljeno 22. listopada, 2020.
S druge strane su i posjetitelji koji također žele osobni kontakt i taj se odnos nastavlja i nakon završetka sajma

Osječki sajam d.o.o., trgovačko društvo u vlasništvu Grada Osijeka zaduženo za organiziranje sajamskih priredbi, izložbi i smotri, proljetos je organizirao i održao Proljetni sajam, a prije koji tjedan i Jesenski sajam. Manifestacija je organizirana uz puno pridržavanje epidemioloških mjera, a prije svega zbog iskazane velike želje izlagača za nastupom.

Rekordi
"Proljetni sajam počeli smo pripremati ranije nego što nam se epidemija počela razvijati. U komunikaciji sa Stožerom civilne zaštite dobili smo naputke i pridržavajući ih se održali smo sajam. I Proljetni sajam bio je rekordan po posjetu i po prihodima", podsjeća Alen Vukašinović, direktor te tvrtke. Nakon njega u Hrvatskoj uopće više nije bilo sajmova, a u Osijeku su po smirivanju prvog vala širenja zaraze koronavirusom ponovno na vrijeme krenuli u pripremu i organizaciju Jesenskog sajma.

"Imali smo 200-tinjak izlagača koji su bili jako zadovoljni. Mi smo pak zadovoljni i brojem posjetitelja, koji je bio iznad očekivanja. Naravno, on nije bio na razini prijašnjih, no nijedan izlagač nam se nije požalio. Ova kriza pokazala je da svi naši korisnici žele osobni kontakt, mali izlagači, male tvrtke, mali obrtnici, OPG-ovi, koji su žila kucavica Osijeka i ove županije, traže osobni kontakt kako bi promovirali svoje proizvode. S druge strane, imamo posjetitelje koji također žele kontakt i on se nastavlja i nakon sajma", kaže naš sugovornik. Osijek i Osječko-baranjska županija su u ovakvom razdoblju pokazali snagu i mogućnosti biti dobar i siguran te, kao takav, i prepoznat domaćin.

Novi kalendar
No u Osječkom sajmu nisu u planu samo komercijalni sajmovi. Krajem studenoga, posljednjeg petka i subote, organiziraju 3. Tehnicoolum i 3. Osijek Drone Expo. "Obje manifestacije ove godine održavamo u istom terminu. Obje radi poticanja interesa kod djece i mladih za bavljenje tehničkom kulturom i znanošću i radi upoznavanja s modernim tehnologijama. Naša želja je jednostavno otvoriti djeci prozor u taj svijet. Vodeći se našim razmišljanjima, držimo kako je ovo društveno koristan sajam u kojemu djeca u 40-ak radionica, koje se organiziraju tako da se ona čitav dan mogu rotirati po radionicama koje traju 15-ak minuta, mogu doći u kontakt s pravim, opipljivim zanimanjima u kojima će, moguće, ostvarivati svoju budućnost u našem Osijeku i županiji", kaže Vukašinović.

U organizaciji Tehnicooluma imaju široku podršku koja dolazi iz Zajednica tehničke kulture Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, u kojima priznaju da su po održavanju prva dva sajma imali višestruko povećanje broj interesanata koji su kasnije pohađali njihove radionice. "Stoga smo na taj sajam izuzetno ponosni, on je jedan od indikatora poticanja gospodarstva i obrazovanja", kaže Vukašinović.

Naposljetku, za iduću godinu u kalendar Osječkog sajma uvršteno je i održavanje sajamske konferencije uz reprezentativne sudionike panel-rasprave kojom prigodom će biti promovirana i prezentirana ideja sajma, važnost sajmovanja i ondje stvorenog osobnog kontakta.

Dario Kuštro
BUDUĆNOST KROZ GOSPODARSKI CENTAR
Na tragu optimizma Uprave Osječkog sajma, poslovnih rezultata, ali uvažavajući i interes izlagača i zanimanje posjetitelja, i politika je u konačnici dala jasan smjer budućnosti sajmovanja u Osijeku. Potvrda toga je gradnja Gospodarskog centra, u kojemu će jednu od vodećih ulogu imati upravo Osječki sajam. U sklopu tog centra središnji dio bit će novi sajamski prostor. “Ponosni smo jer je to plod inicijativa koje smo poduzeli podizanjem kvalitete postojećih sajamskih priredbi i uvođenjem novih”, kaže Vukašinović.
Možda ste propustili...

NAGLI PAD PROIZVODNJE U HRVATSKOJ

Naznake stabilizacije industrije u eurozoni

NA KOCKI IM JE KONKURENTNOST I RAST

Europske banke zahtijevaju status strateškog sektora

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

HRVOJE STOJIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR HUP-A

Turisti u Hrvatskoj troše oko 150 eura dnevno, u Italiji i Španjolskoj prosječno 250, a u Francuskoj 550

2

PROGNOZE TRANSFORMACIJA KRIZE SE NIŽU JEDNA ZA DRUGOM I NE NAZIRE IM SE KRAJ

Zašto će se neke tvrtke u idućih šest godina ili spasiti ili uništiti?

3

NA KOCKI IM JE KONKURENTNOST I RAST

Europske banke zahtijevaju status strateškog sektora