ŽUPANJA - Teško stanje u stočarstvu i devastacija stočnog fonda, kojem su završni udarac u svibnju 2014. zadale katastrofalne poplave, vidljivo je i na području županjske Posavine, gdje su nastavljeni negativni trendovi pada broja proizvođača i proizvodnje, posebice u govedarstvu i proizvodnji mlijeka.Sve je manje OPG-ova, a sve više praznih svinjaca i staja, ljudi su prisiljeni rasprodavati stoku kako ne bi upadali u još veće dugove i da bi sačuvali bar krov nad glavom. Mladi ne žele nastaviti obiteljsku tradiciju bavljenja stočarstvom, napuštaju sela i brojne su obitelji proteklih godina otišle trbuhom za kruhom u bogatije europske zemlje.

To nam potvrđuje i direktor Veterinarske stanice Županja, Mijo Fury, ustvrdivši da situacija, što se tiče broja stoke u županjskoj Posavini, nije dobra, a smanjenje stočnog fonda svoj je danak uzelo posebice u Cvelferiji, nekada bogatom stočarskom kraju, na tromeđi Hrvatske, BiH i Srbije. Ključ u bravu već su stavile veterinarske ambulante u Račinovcima, Vrbanji, Gunji i Posavskim Podgajcima. U istočnom dijelu županjske Posavine, u tri općine s ukupno devet naselja, danas rade samo dvije ambulante, u Drenovcima i u Soljanima.

- Razlog takvoj odluci koju nam, nakon dugo godina rada u tamošnjim selima nije bilo nimalo lako donijeti, ali drugog izbora nismo imali, isključivo leži u osjetnom smanjenju brojnog stanja stoke i padu broja intervencija, zbog čega više nije bilo potrebe ni opravdanosti za nastavkom rada. Ako uzmemo da, primjerice Račinovci, imaju jednu kravu, da jedno veliko selo i općinsko središte kao što je Vrbanja danas nema više od 20 goveda, a slično je i u drugim mjestima, od Posavskih Podgajaca do Gunje, to dovoljno govori samo za sebe. Da je to netko rekao prije 15-ak godina, ljudi bi se pitali je li to moguće - ističe Fury.

Napominje da je i u drugim veterinarskim ambulantama, kojih na području županjske Posavine imaju ukupno osam, situacija loša, broj stoke pao je na trećinu, ponegdje i više, u odnosu prema prijašnjim brojkama.

Kao pozitivan primjer i jedino selo s dobrim stočnim fondom izdvaja Babinu Gredu. I općinski načelnik Josip Krnić često ističe da je Babina Greda i u bivšoj državi bila poznata po proizvodnji mlijeka, a da se i danas većina stočnog fonda Vukovarsko-srijemske županije nalazi upravo u tom selu. Donedavno je imala i mini mljekaru, a prije dvije godine poznati gospodarstvenik iz Srbije razmatrao je Babinu Gredu kao potencijalnu lokaciju za gradnju mljekare.

- Bolju ambulantu nemamo, ni približno, kao što nam je ambulanta u Babinoj Gredi. Kada se govori o govedarstvu, svinjogojstvu, a o konjogojstvu i da ne pričam, Babogredci su daleko najbolji. Ona je, mogu to tako reći, na granicama onog vremena kada je stočarstvo bilo u punom pogonu, najbliža je tome. Uvijek se držimo nekakvog broja plotkinja od 1000 grla, odnosno broja krava koje se osjemenjuje, to nam je uvijek bilo mjerilo. Ondje se kreće oko te brojke i to je ono što nas drži. Ali zato sva druga sela, kada zbrojimo, skupa nemaju toliko - zaključuje Fury.

Sa sjetom se prisjeća vremena kada su veterinari tijekom dežurstva noću obvezno odlazili na bar jednu intervenciju, sada su to jako rijetki slučajevi, a pitanje je koliko će ih još dugo uopće i biti. Praksa pokazuje da se u staju iz koje je izišla krava više nikada ne vraća.

U katastrofalnoj poplavi koja je prije 6,5 godina zahvatila Cvelferiju uginulo je oko 12.000 grla razne stoke, ne računajući sitnu stoku, a uklonjeno je i neškodljivo uništeno ukupno oko 230 tona lešina stoke i peradi.

Za razliku od ratara, stočari su zaboravljeni i nisu obeštećeni za uginule krave, bikove, svinje...