Vlada se bori za plaće onih koji ne mogu raditi kao što su radili prije. Rekao je to u utorak premijer Andrej Plenković na konferenciji za novinare, koju je zajedno s Josipom Aladrovićem, ministrom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, posvetio novim mjerama za očuvanje radnih mjesta zbog koronakrize. Te mjere će Vlada predložiti Upravnom vijeću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kako bi se one počele primjenjivati, a primjenjivat će se do kraja godine. Prva mjera odnosi se na skraćivanje radnog vremena, a druga na stupnjevanje potpora poslodavcima ovisno o padu prometa.

Premijer je najprije podsjetio na učinkovitost dosadašnjih mjera, rekavši kako smo 29. veljače imali 1.542.328 osiguranika, a 15. listopada 1.545.538 osiguranika ili 3219 osiguranika više. Rekao je da su, prema podatcima HZZ-a, dosad isplatili 6,85 milijardi kuna za različite mjere za očuvanje radnih mjesta, a kada se pridodaju doprinosi, dolazimo do više od 10 milijardi kuna koliko je država izdvojila za pomoć gospodarstvenicima pogođenim krizom.

"Naš je cilj bio da mjerama koje poduzimamo omogućimo zadržavanje niske stope nezaposlenosti i likvidnost poduzeća te da osiguramo da u 2020. bude manji gospodarski pad od predviđanja. U tom procesu promišljanja i donošenja mjera osluškivali smo mišljenje sindikata i poslodavaca, zbog toga je ovaj paket predstavljen na temelju tih konzultacija. Cilj je da mjere pojednostavimo i da se proširi opseg poslodavaca koji ih primaju", rekao je Plenković.

Prva mjera je skraćivanje radnog vremena. Ona se dosad odnosila na skraćivanje radnog vremena od 50 posto, a sada se smanjuje na 70 posto. Smanjuje se i potrebna dokumentacija koju različiti subjekti moraju podnijeti kako bi se ta mjera pojednostavila u svojoj provedbi, a maksimalna mjesečna potpora po radniku raste s dosadašnjih 2000 na 2800 kuna. Tu je mjeru dosad koristilo 606 poslodavaca za više od 30.000 radnika. Prema toj mjeri, naveo je Plenković kao primjer, netko može raditi dan i pol, a ostala tri i pol dana nadomjestit će država u iznosu do 2800 kuna, a uz to će i osloboditi plaćanja doprinosa na taj iznos.

Druga mjera je potpora za radnike, koju Plenković ocjenjuje najvažnijom, gdje se također išlo na prepravljanje postojeće mjere. Uvodi se stupnjevanje potpora sukladno padu prometa. Primjerice, od najniže potpore od 2000 kuna za pad prometa od najmanje 40 posto, potpore od 2500 kuna za pad prometa od 45 do 50 posto, a 3000 kuna po radniku bit će za pad prometa od 50 do 55 posto. Tri i pol tisuće kuna dobit će poslodavac za pad od 55 do 60 posto, dok će 4000 kuna po radniku dobiti poslodavci kojim je promet pao 60 i više posto. Za spomenute iznose korisnici potpore oslobađaju se plaćanja doprinosa.

Potpora se proširuje na sektore koji nisu bili uključeni u paket mjera od srpnja do rujna, kao što su biljna i stočarska proizvodnja i ribarstvo te s njima povezane uslužne djelatnosti, usluge povezane s putničkim i vodenim prometom itd. "Tu je obuhvaćen i povremeni prijevoz", naglasio je Plenković. Mjera za mikropoduzetnike (do 10 zaposlenih) pripaja se mjeri za očuvanje radnih mjesta u ugroženim sektorima, što omogućava potpore i veće od 2000 kuna po radniku, bez obzira na sektor djelatnosti. Novost je da se pad prometa od sada više neće mjeriti na mjesečnoj bazi, već će se uspoređivati pad prometa u drugom i trećem kvartalu s prometom u tim istim kvartalima 2019. godine, i time se omogućuje realnija slika pada prometa u pojedinim djelatnostima. "Mjera se odnosi na listopad, studeni i prosinac. Prema svim izračunima, ukupan trošak svih mjera trebao bi biti između 300 i 350 milijuna kuna, a temeljni cilj je očuvati radna mjesta. Očekujemo da te mjere na sjednici HZZ-a budu donesene i da se krenu primjenjivati. Mislim da smo pronašli pravu mjeru kako odgovoriti na ove izazove vezane uz pandemiju. Dosad je u ovoj godini za mjere očuvanja radnih mjesta isplaćeno 6,85 milijardi kuna, prijeći ćemo brzo iznos od 7 milijardi kuna potpore, a do kraja godine očekujemo da će to biti oko 7,2 milijardi kuna", rekao je Plenković, dodajući da su tim mjerama uspjeli osigurati broj osiguranika kao što je bio i prije. To je, prema njegovim riječima, omogućilo da nemamo eskalaciju nezaposlenosti.

Na novinarski upit o financiranju mjera, premijer je odgovorio da je Vlada pronašla način da u proračunu ima dovoljno sredstava. "Znate da smo se pravodobno snašli i s aranžmanima s HNB-om, i svim ostalima, da svi u Hrvatskoj, u državnom i javnom sektoru imaju i plaće i mirovine. Nikada u ovakvoj krizi ni jedno ni drugo nije došlo u pitanje", rekao je Plenković.

Na pitanje što s otpuštanjima, ministar Aladrović rekao je kako tu imamo različite stavove HUP-a i sindikata. Od njih će najprije zaprimiti prijedloge, a generalni smjer je da radnici za koje se koristi mjera ne mogu dobiti otkaz. "To su nesuglasice koje ćemo izgladiti u sljedeća dva dana, odnosno do sjednice Upravnog vijeća HZZ-a, na kojoj bi trebala biti donesena odluka o aktiviranju mjera", kaže Aladrović. On je također istaknuo da su trendovi kretanja broja osiguranika i zaposlenih jednaki, pa zato koriste broj osiguranika, a brojke i jednih i drugih moraju se pratiti iz dana u dan.

Potvrdio je slučajeve otpuštanja radnika iako su se poslodavci prijavili za dobivanje potpora, no tada su se potpore potraživale od poslodavaca kao nepripadne. "Više od 100 milijuna kuna je do sada na taj način vraćeno HZZ-u", rekao je. Aladrović je dodao kako to nije bila učestala pojava, ali je bilo takvih slučajeva. Dodao je i kako je propisano da mjere mogu konzumirati samo poslodavci koji će obavljati svoju gospodarsku aktivnost.
Igor Bošnjak