Novosti
POGLED NA NAPAD NA TRGU SV. MARKA - TJEDAN DANA POSLIJE

Hrvatska već niz godina sustavno prešućuje radikalizaciju društva
Objavljeno 19. listopada, 2020.
"Tu se vidi pripadnost političkom krugu koji duže vrijeme ‘pleše‘ na rubu nasilja", kaže Igor Tabak

Detalji napada koji se 12. listopada dogodio na Trgu sv. Marka u Zagrebu kao motivi koji su nagnali 22-godišnjeg Danijela Bezuka na taj čin i kasnije samoubojstvo predmeti su detaljnih analiza i policijskih istraga. Događaj u kojem je ranjen policajac ispred Banskih dvora potaknuo je rasprave o radikalizaciji hrvatskog društva, elementima terorizma u ovom napadu, ali i o govoru mržnje i na društvenim mrežama i u javnom životu.


Podsjetimo, glavni ravnatelj policije Nikola Milina u subotu je rekao kako je itekako prisutan problem dostupnosti oružja koja predstavljaju opasnost građanima. Ponovio je kako je Hrvatska sigurna zemlja te da čine sve kako bi građani kao i turisti koji posjećuju Hrvatsku bili sigurni. Županijski državni odvjetnik iz Zagreba Jurica Ilić pritom je istaknuo kako postoje neki elementi koji upozoravaju na terorističko izvršenje napada te da se vodi istraga protiv osoba koje se povezuje s tim djelom.

Neiskusni i labilni

O tom smo pitanju razgovarali i sa stručnjacima za sigurnost te kazneno pravo. Igor Tabak, analitičar portala Obris.org, rekao nam je kako se, gledajući prošlotjedne događaje, ali gledajući i puno drugih, međunarodnih primjera, posebno u SAD-u, koji često ima politički motivirane napadače vatrenim oružjem, tu vidi velika sličnost. Dakle, dodaje, ako u obzir uzmemo i poruku kojom se samoubojica-napadač oprostio od svijeta, ako pogledamo njegov profil na Facebooku, koji se prije sklanjanja od očiju javnosti više sati moglo detaljnije prostudirati, tu se vidi pripadnost političkom krugu koji zapravo već duže vrijeme "pleše" na rubu nasilja svojim porukama i gledanjem na svijet.


"Dosad srećom nije bilo ljudi koji bi se odlučili na takav napad na državne i javne institucije, ali rastom napetosti i pritiska na ljude, zbog ekonomske krize i zbog epidemiološke situacije, ne čudi da oni koju su neiskusniji i labilniji, koji su izloženiji egzistencijalnim pritiscima, prije popuste pod tim i krenu u vode u koje nitko ne bi trebao krenuti", rekao nam je Tabak.


Prema njegovim riječima, Hrvatska već podosta godina polagano gleda jednu ustrajno desnu radikalizaciju. Od toga, kaže, da su si ljudi davali oduška na društvenim mrežama, ali i u javnosti, a ne treba, dodaje, zaboraviti ni razne skupove, spaljivanja pojedinih novina ili postrojavanja raznih straža ili gardi, "kako se već te postrojbe zvalo". To sve ide u smjeru koji lako sklizne u ovakvo zlo, kakvo smo gledali 12. listopada, rekao nam je Tabak. Na pitanje može li govor mržnje biti "okidač" događajima poput ovoga, on odgovara: "Apsolutno može." Kaže nam kako je, nažalost, u svim tim porukama dovoljno zamijeniti samo jednu ili dvije riječi, i dobije se isti smisao, samo usmjeren na drugu stranu.


"Dobijete bez problema poruke koje bi mogle proći i pod islamistički radikalizam i, u krajnoj liniji, pod lijevi politički radikalizam, Dakle, tu jesu radikalne poruke koje su kod nas posljednjih godina vrlo često dolazile iz desnog političkog miljea. Ali, one su po svojoj prirodi bile problematične", rekao nam je Tabak.
Prava meta

Prema riječima predstojnika Katedre za kazneno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta Davora Derenčinovića, u napadu na Markovu trgu imamo vrlo jake indicije za postojanje elemenata terorističkog akta. On ističe da Kazneni zakon to definira u članku 97., gdje se kaže da terorizam može biti cijeli niz ponašanja koja su kao teroristička definirana u konvencijama UN-a, a kojima je cilj ozbiljno zastrašiti pučanstvo ili pojednostavljeno unijeti psihozu među građane ili naštetiti strukturama države.


"Posljedice su takve kakve jesu, tragične, ranjen je policajac za kojega se nadam da će se oporaviti, pucalo se i na druge, a u konačnici izgubljen je život jedne mlade osobe, koja je indoktrinirana različitim radikalističkim shvaćanjima počinila ovo djelo. Međutim, izbjegnuto je i veće zlo. Zamislite da je tamo bilo više ljudi, a moglo je, i da su ti ljudi stradali. O čemu bismo onda govorili", pita se Derenčinović.


Ističe kako se u ovom slučaju provlače teze o "vuku samotnjaku", a on kaže da "vukovi samotnjaci" ne žive u izolaciji, u vakuumu, nego su dio društva, imaju obitelji i užu društvenu zajednicu. Spominje i međunarodnu studiju iz 2013., rađenu na uzorku od više od stotinu terorista koji su počinili kazneno djelo, i koja je utvrdila da su u gotovo tri četvrtine slučajeva njihova bliža okolina, obitelj i prijatelji znali za njihove planove, ekstremna ideološka uvjerenja te u većoj ili manjoj mjeri što planiraju.
Također dodaje kako mjesto i vrijeme počinjenja djela, napad na državne institucije te poruka koju je na društvenoj mreži počinitelj ostavio nedvojbeno imaju političku konotaciju. "Terorizam uvijek u konačnici ima političku konotaciju. To je poruka koja je zapravo upućena politici, državi, a žrtve su zapravo kolateralne, jer je prava meta država", ističe. Na pitanje je li to primjer radikalizacije te što zakon tu predviđa, kaže da zakon to rješava na način da zapravo kriminalizira svako opravdavanje i svako poticanje na nasilje.


Igor Bošnjak
POSEBNA ODGOVORNOST POLITIČARA
"S jedne strane, imamo slobodu izražavanja kao pravo, ali pravo koje nije apsolutno. Tu govorimo i o društvenim mrežama te o posebnoj odgovornosti osoba koje su u javnom prostoru, političara, da vode računa da i u ofenzivnoj političkoj borbi, nečemu što je dopušteno u političkoj areni, nikada nema pozivanja na nasilje i radikalizaciju. Nulta je stopa tolerancije iz perspektive europskog prava na to", kaže Derenčinović, koji se ne slaže da je uzrok svega ogorčenje zbog korupcije. "Ako je teza da korupcija uvijek dovodi do terorizma, kako bismo onda opravdali jednog Breivika u Norveškoj i strašni pokolj koji je počinio, napad u Halleu na vjernike u sinagogi ili u Christchurchu na vjernike u džamiji. A to su zemlje vladavine prava i vrlo niske stope korupcije. Dakle, to je zamjena teza, uzroci su dublji", ističe.
Igor Tabak

analitičar portala Obris.org

DO RADIKALIZACIJE LAKŠE DOĐE KADA OPĆI UVJETI NISU DOBRI

"Godinama se radikalne poruke nisu suzbijale i problem radikalizacije se sustavno prešućivao dok se, evo, nije pretvorio u pucanje na javnom mjestu. Jer to sve ide u smjeru koji se lako oklizne u ovakvo zlo, kakvo smo gledali 12. listopada. Nažalost, terorizam i politički motivirano nasilje na javnim mjestima nije novo. To je nešto što eskalira u trenucima većeg pritiska, bilo političkog, bilo egzistencijalnog, ali nažalost to nije pojava koja bi bila ograničena samo na takva, da kažem, teška vremena, jer je Hrvatska takav govor gledala i u trenucima gospodarskog uspona. Samo što do ove krajnje radikalizacije lakše dođe kada opći društveni uvjeti nisu dobri", kaže Tabak.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana