Hrvatska će do kraja lipnja poslati Bruxellesu svoje prioritete za financiranje iz fondova od 2021. do 2027., najavila je Hini hrvatska ministrica regionalnog razvoja Nataša Tramišak.
Europska komisija zatražit će sljedeći tjedan od Hrvatske što hitnije slanje popisa prioritetnih područja za financiranje iz fondova od 2021. do 2027., na sastanku europske povjerenice za kohezijsku politiku Elise Ferreira s hrvatskom ministricom Tramišak.

Europska komisija procjenjuje kako nijedna od 27 država neće usvojiti i predati plan s prioritetima do kraja ožujka. Hrvatska tvrdi da će ga predati do kraja lipnja. "Očekuje se dostava nacrta programskih dokumenata u prvoj polovini 2021. godine", kaže Tramišak. "Uz napomenu da sve ovisi o procesu usvajanja regulatornog okvira na razini EU-a. Pregovarački proces o zakonodavnom okviru, koji uređuje korištenje fondova od 2021. do 2027., na EU razini još uvijek nije dovršen", kaže Tramišak.

"Također, sam financijski okvir za izradu programskih dokumenata tek je nedavno usvojen, što značajno utječe na redefiniranje prioriteta za financiranje", dodaje.

Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, želi znati kakve projekte Hrvatska želi financirati novcem iz zajedničkog proračuna kada za mjesec i pol dana otpočne novo sedmogodišnje razdoblje. Dok Hrvatska ne pošalje taj dokument u Bruxelles, neće moći povlačiti ukupno 9,3 milijarde eura stavljenih joj na raspolaganje. "Iznimno se veselim sastanku s povjerenicom Ferreirom. (...) U idućem razdoblju komunikacija će biti intenzivnija nego ikad, a sve u cilju da programski dokumenti za novo razdoblje najbolje reflektiraju potrebe Hrvatske", napisala je Nataša Tramišak u e-mailu poslanom Hini.

Tramišak je ljetos postala ministrica, pa će joj ovo biti prvi sastanak s Ferreirom, koja pak funkciju povjerenice obnaša od prosinca 2019. "Susret će biti odlična prilika za raspravu o novim mogućnostima koje će se nuditi u nadolazećem razdoblju od 2021. do 2027. godine", rekla je Vivian Loonela, glasnogovornica Europske komisije za kohezijsku politiku. "Očekujemo da hrvatske vlasti brzo pripreme i ispregovaraju s Europskom komisijom buduće dokumente vezane uz program povlačenja novca", dodala je.

Kohezijskom politikom, putem novca iz svojih fondova, EU nastoji smanjiti razlike između siromašnih i bogatih dijelova bloka od 27 država. Hrvatska je u prethodnom razdoblju od 2014. do 2020. godine ugovorila projekte, među kojima je najveći gradnja Pelješkog mosta, iskoristivši svih 10,7 milijardi eura koje su joj bile na raspolaganju iz proračuna EU-a. Projekti smiju biti realizirani do 2023. godine, a dosad je korisnicima u Hrvatskoj isplaćeno oko 36 posto od 10,7 milijardi eura.

Europska komisija u ožujku 2019. godine izdala je izvješće prema kojem bi Hrvatska, kao i druge zemlje, trebala od 2021. godine koristiti fondove za financiranje projekata povezanih s "digitalizacijom", "zelenim gospodarstvom", "povezivanjem", "socijalom" i "približavanjem građanima". U rujnu 2019. u Bruxellesu je održala sastanak s tadašnjim hrvatskim ministrom regionalnog razvoja Markom Pavićem, no nije došlo do potpisivanja partnerskog sporazuma. U partnerskom sporazumu nalazili bi se prioriteti Hrvatske. Europska komisija još uvijek ne mora znati koje bi točno projekte financirala u Hrvatskoj, no treba znati koji su prioritetni sektori Hrvatske. Delegacija predvođena Pavićem tada je izvijestila Komisiju kako će prioriteti proizići iz nacionalne strategije, dokumenta kojeg Hrvatska još uvijek nije usvojila.

"U rujnu 2019. počeli smo neformalni dijalog s Europskom komisijom, a od tada održan je niz tehničkih sastanaka. Komisiji je dostavljen i rani nacrt Partnerskog sporazuma prije izbijanja pandemije", napominje Tramišak. Od tada nije bilo pomaka, pa bi susret Ferreira-Tramišak trebao dati impuls novim pregovorima. "Hrvatska još uvijek ima vremena za predstavljanje plana svojih prioriteta", ističe Loonela. "Svjesni smo da se Hrvatska suočila s teškim okolnostima u 2020. godini: pandemijom koronavirusa, predsjedanjem Vijećem EU-a uglavnom pod 'lockdownom', potresom u Zagrebu te parlamentarnim izborima u srpnju", dodaje.
Prijedlog Europske komisije o regulaciji korištenja EU fondova tek moraju odobriti Vijeće i Europski parlament. H