SKUP O 150. GODINI SLIKAROVA ROÐENJA
Objavljeno 17. listopada, 2020.
ĐAKOVO - Nakon što je u veljači u Viškovcima, njegovu rodnom mjestu, otkrivena bista slikara Ivana Tišova, održano predavanje i postavljena izložba, a prošlog vikenda u Muzeju Đakovštine i Spomen-muzeju biskupa Strossmayera otvorene izložbe "Ivan Tišov 1870. - 2020.", obilježavanje 150 godina od slikarova rođenja u petak je nastavljeno znanstvenim skupom o njegovu životu i djelu.
U Središnjoj nadbiskupijskoj knjižnici uvodno je govorio upravitelj HAZU-ova Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu, prof. dr. Pero Aračić.
- Tišov je domaći sin Đakovštine, posebno Viškovaca. Ovo nije prvo proučavanje njegova slikarskog djela, nismo iscrpili sve uvide u njegov bogati opus, pogotovo u približavanju Tišovljeve ostavštine mlađim generacijama - rekao je Aračić. Podsjetio je kako se Tišov divio Strossmayerovu djelu - katedrali, te da su u Zagrebu brojna djela tog slikara.
- Usprkos ovoj u mnogočemu čudnoj godini, usudio bih se reći, drskom hrabrošću uspijevamo obilježavati 150. godišnjicu Tišovljeva rođenja - poručio je Aračić.
Zamjenik gradonačelnika Robert Francem skup je nazvao vrhuncem obilježavanja Tišovljeve obljetnice, a voditelj HAZU-ova Zavoda u Đakovu, ak. Josip Bratulić, naglasio je da su Tišovljeve slike uvijek znale ispričati zgodu.
- Manje se govori o Tišovu kao čovjeku koji se brinuo o knjigama; taj posao tek slijedi - rekao je ak. Bratulić.
Dr. sc. Irena Kraševac, znanstvena savjetnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, izlagala je o temi "Rad Ivana Tišova u Obrtnoj školi i njegove supruge Terezije Neuhäusler u Ženskoj tkalačkoj školi u Zagrebu". "Slika Pejzaž Ivana Tišova u svjetlu recentnih istraživanja" naslov je izlaganja dr. sc. Daniela Zeca, višeg kustosa Muzeja likovnih umjetnosti Osijek. Dr. sc. Jasminka Najcer Sabljak, docentica na Akademiji za umjetnost i kulturu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, govorila je o "Slavonskim motivima u djelima Ivana Tišova". Ivan Kokeza, doktorand na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izlagao je o temi "Historijsko slikarstvo u opusu Ivana Tišova". Dr. sc. Petra Vugrinec, viša kustosica Galerije Klovićevi dvori u Zagrebu, govorila je potom o temi "Ivan Tišov i simbolizam". Posljednje izlaganje održao je dr. sc. Dragan Damjanović, a tema je bila "Državne narudžbe u opusu Ivana Tišova – radovi za sakralne i javne građevine".
Znanstveni skup vodio je dr. sc. Dragan Damjanović.
Iz tiska izlazi i Knjiga sažetaka svih izlaganja sa znanstvenog skupa održanog 16. listopada, koju su priredili prof. dr. sc. Pero Aračić i prof. dr. sc. Dragan Damjanović.
S.Ž.
FASCINIRAN ĐAKOVAČKOM KATEDRALOM
Pozdravljajući znanstveni skup u Nadbiskupijskoj knjižnici, đakovačko-osječki nadbiskup, mons. dr. Đuro Hranić, rekao je za Tišova da je jedan od najuglednijih hrvatskih slikara, no dosad pomalo u sjeni Bukovca, Bele Čikoša Sesije i drugih. “Bio je fasciniran đakovačkom katedralom. Znatan dio djela inspiriran mu je biblijskim motivima i duhovnošću”, rekao je đakovačko-osječki nadbiskup Hranić. Danas, s vremenskim odmakom, vrijeme je valorizacije, afirmacije Tišova kao slikara i umjetnika, ali i, dodao je, ukupnog slikarstva akademizma.