Objavljeno 14. listopada, 2020.
Povećanje javnog duga posljedica je odgovora na krizu prouzročenu pandemijom COVID-19
Javni dug Hrvatske prema metodologiji ESA 2010 krajem lipnja ove godine dosegnuo je rekordnih 329,6 milijardi kuna, što je 32,4 milijarde više nego na kraju lipnja lani, a njegov je udjel u BDP-u narastao na 85,3 posto.
Povećanje javnog duga posljedica je odgovora na krizu prouzročenu pandemijom COVID-19, koja je, zbog snažnog pada prihoda proračuna izazvanog nepovoljnim gospodarskim kretanjima te financiranja gospodarskih mjera za ublažavanje krize u sklopu Vladinih mjera potpore za očuvanje zaposlenosti, znatno povećala državne potrebe za financiranjem, ističu analitičari Raiffeisen banke (RBA) u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).
Dodaju da je pad proračunskih prihoda najvećim dijelom rezultat otpisa javnih davanja, odnosno poreza na dohodak i socijalnih doprinosa te poreza na dobit.
Dug opće države porastao je u odnosu prema kraju 2019. godine za 36,7 milijardi kuna.
Na kraju lipnja ove godine udjel javnog duga u BDP-u dosegnuo je 85,3 posto, što je 12,1 postotni bod više nego na kraju 2019. godine, navode iz RBA-a. U odnosu prema lipnju 2019., pak, udjel javnog duga povećan je za otprilike 9 postotnih bodova.
Struktura javnog duga na kraju prvog polugodišta pokazuje da je unutarnji dug opće države iznosio 215,8 milijardi kuna, ili 9,5 posto više nego na kraju 2019., a uz rast na stavkama kratkoročnih i dugoročnih vrijednosnih papira i unutarnji krediti središnje države porasli su za 6,3 milijarde kuna, ili 16,5 posto.
Vanjska komponenta krajem lipnja bila je na razini 113,8 milijarde kuna, što je 18,9 posto u odnosu prema kraju 2019. godine te je najvećim dijelom rezultat porasta inozemnog duga središnje države na osnovi dugoročnih vrijednosnih papira i kredita.
Hina
36,7
milijardi kuna porastao je dug opće države u odnosu prema kraju 2019. godine
Gospodarstvu isplaćene 6,3 milijarde
Prema podacima Vlade, za dosadašnje mjere pomoći gospodarstvu - zadržavanje radnih mjesta, odnosno očuvanje likvidnosti i sprječavanje znatnijeg povećanje broja nezaposlenih - ukupno su isplaćene 6,3 milijarde kuna, a za nastavak će mjera do kraja godine biti potrebno izdvojiti oko 800 milijuna kuna, što će se financirati iz državnog proračuna. Analitičari RBA-a kažu da ohrabruje što će dio sredstava biti kompenziran iz EU-ovih fondova, ali konstatiraju da će ovogodišnja fiskalna slika ipak biti znatno narušena, uz rast javnog duga i vraćanje fiskalnog salda u negativno područje.