Industrijska proizvodnja u Europskoj uniji i eurozoni naglo je usporila u kolovozu nakon tromjesečnog razdoblja snažnog rasta potaknutog ublažavanjem mjera suzbijanja pandemije koronavirusa, izvijestio je Eurostat. Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u EU-u porasla je u kolovozu jedan posto u odnosu na srpanj, kada je prema revidiranim podacima europskog statističkog ureda poskočila 4,9 posto. Time je završeno tromjesečno razdoblje snažnog rasta koje je počelo u svibnju zahvaljujući ublažavanju strogih mjera suzbijanja pandemije koronavirusa. Oporavak je splasnuo i u eurozoni gdje je industrijska proizvodnja porasla skromnih 0,7 posto u odnosu na srpanj, kada je prema revidiranim podacima Eurostata uvećana pet posto. Smanjena je i proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,6 posto u EU, a za 1,6 posto u eurozoni. U prethodnom mjesecu porasla je 2,8 posto u EU-u te 4,2 posto u eurozoni. Najviše je na oba područja porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 5,7 posto u EU-u te za 6,8 posto u eurozoni. Među članicama EU-a najviše je, prema raspoloživim podacima Eurostata, porasla proizvodnja u Portugalu, za 10 posto. Slijedi Italija sa 7,7 posto te Mađarska i Švedska s rastom proizvodnje za 6,7 posto. Daleko najveći pad proizvodnje zabilježen je u kolovozu u Irskoj, za 13,4 posto. Slijede Estonija i Luksemburg s padom od 2,1, odnosno 1,2 posto. U skupini su i Hrvatska i Malta s padom proizvodnje za 1,1 posto u odnosu na kolovoz.

U srpnju proizvodnja je u Hrvatskoj porasla 2,9 posto, prema izvješću Eurostata. Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u EU-u u kolovozu je pala 6,2 posto, nakon 6,9-postotnog smanjenja u prethodnom mjesecu, izračunali su u Eurostatu.

Na oba područja najviše je u kolovozu potonula proizvodnja kapitalnih dobara, za 12,3 posto u EU-u te za 13,2 posto u eurozoni. U srpnju smanjena je 9,2 posto u EU-u i 9,4 posto u eurozoni. Porasla je samo proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 5,5 posto u EU-u te za 4,3 posto u eurozoni. Među zemljama EU-a najveći pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježio je Luksemburg, za 15,8 posto. Slijede Njemačka s 11,2 posto i Francuska sa 7,3 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u kolovozu bila manja za 1,2 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 1,6-postotnog pada u srpnju. Time je razdoblje pada proizvodnje na godišnjoj razini nastavljeno deseti mjesec zaredom. Na godišnjoj razini proizvodnja je porasla samo u Portugalu i Litvi, za 2,1 posto te u Poljskoj za 1,3 posto.