Po rođenju sam gotovo istih godina kao i Gradski muzej Vukovar, koji je osnovan 1946. Provela sam 40 godina intenzivno radeći na različitim projektima počevši od arheoloških projekata na Vučedolu. Bio je to pravi izazov i nisam ni sanjala kako će me životni put odvesti tako daleko te da će se kroz Gradski muzej zapravo ogledati cijela povijest Vukovara, s obzirom na to da je dvorac Eltz bio u središtu razaranja Vukovara 1991. Bio je to početak velike epopeje progonstva. I muzej je bio u progonstvu, gdje se uz niz suradnika stvarala ideja o povratku i obnovi, što se i dogodilo 1997. - prisjetila se Ruža Marić, ravnateljica i dobitnica je ovogodišnje Nagrade Grada Vukovara za životno djelo, za iznimne zasluge i prinos razvoju kulture u gradu na Dunavu.

Prisjetila se 68-godišnja ravnateljica kako je u prognaničkim godinama u Zagrebu na velikim priredbama u muzejima govorila o kulturnoj baštini svoga grada te kako je stojeći pred posjetiteljima shvatila da iza nje ne stoji ništa; ni radna soba ni posao ni grad, sve što je do tada stvarala nestalo je i postalo ruševina.

- Postala sam svjesna koliko će trebati snage da se vratimo u Vukovar i obnovimo sve ovo do čega smo danas došli. Bilo je potrebno puno angažmana, osjetljivosti, dosjetljivosti, snage i ljubavi kako bi se Vukovar obnovio i postao primjereno mjesto za život naših najmlađih stanovnika. Cijeli proces obnove kompleksa dvorca, ali i sve druge aktivnosti vezale su me za niz suradnika. U srušenom smo dvorcu započeli realizaciju brojnih programa, otvarajući vrata i muzeja i grada svima koji su nam bili domaćini u više od 560 mjesta diljem Hrvatske, u koliko su živjeli u progonstvu Vukovarci - naglasila je Marić.

Nakon završenoga studija u Zagrebu zaposlila se u vukovarskom muzeju gdje je ubrzo preuzela arheološku zbirku i s Aleksandrom Durmanom započela velika sustavna istraživanja arheološkog nalazišta Vučedol. Ravnateljicom muzeja u progonstvu postala je 1993., a po povratku u svoj grad osmislila je brojne manifestacije koje su postale tradicionalne. Nakon povrata umjetnina sa suradnicima je kreirala muzeološke koncepcije stalnıh postava Zavičajne zbirke Gradskog muzeja, Zbirke Bauer i Zbirke donacija hrvatskih i europskih umjetnika.

Nova je stranica muzejske priče okrenuta 2009. kada je započela obnova kompleksa dvorca Eltz kao dio velikog projekta Vlade RH i Ministarstva kulture i medija. Trebalo je puno toga obnoviti, restaurirati, vratiti, izgraditi i posložiti, a uz obnovu baroknog središta Vukovara pokrenuta je i izgradnja Muzeja vučedolske kulture.

- Nekoliko godina kasnije otvorili smo prvu fazu stalnog postava, godinu kasnije drugu fazu i 2016. dobili Nagradu Silletto za najbolji muzej godine, koja je svjedočila koliko smo bili angažirani u zajednici, radili na integriranju povratnika u život u Vukovaru, ali i pričali priču o povijesti našega grada i njegovoj sadašnjosti te postavili temelje za budućnost. Cijelo sam vrijeme zapravo živjela muzej i ne mogu izdvojiti samo jedan segment jer je sve povezano u nevjerojatnu cjelinu. Kontinuirano sam osmišljavala različite projekte koji su pokazivali sliku bogatstva i ljepote Vukovara i cijele Hrvatske - istaknula je ravnateljica.

Iza nje su, uz tradicionalne manifestacije, stotine različitih programa; priredbi tradicijske kulture, glazbenih promocija i izložbi, ali i tisuće sudionika, renomiranih hrvatskih i europskih
umjetnika.

- Odlična suradnja s kulturnim institutima drugih država koji djeluju u Zagrebu otvarala nam je mogućnost integriranja u kulturnu scenu Europe. Istodobno smo, poticanjem suradnje s našim kulturnim institucijama - Hrvatskim domom, knjižnicom, Franjevačkim samostanom, veleučilištem i Institutom društvenih znanosti "Ivo Pilar" - stvorili mogućnost prezentacije različitih vidova ljepote kulturne baštine Vukovara. Iz ove perspektive, nakon toliko vremena i uložene energije, mogu reći da je osnovni moto našeg muzeja Živjeti i raditi zajedno, jer smo u svoje djelovanje uključili i hrvatsku i europsku zajednicu pa i lokalno stanovništvo - navela je ravnateljica.

Govoreći o planovima za budućnost, kaže da slijedi projekt uređenja perivoja dvorca Eltz, drugoga dvorišta, kako bi povezali sve do sada obnovljene prostore. Konkretno, u perivoju će napraviti park skulptura koji će se spajati sa šetnicom uz Dunav i ići prema Vučedolu. Osvijetlit će dvorac i urediti još jedan multimedijalni prostor suvremenom opremom, koji će biti odlično mjesto za organizaciju velikih muzejskih radionica, prezentacija, simpozija i kongresa.

- Postojeće su dvije izložbene dvorane namijenjene za stalni postav zbirke Muzej Vukovara u progonstvu, no imat ćemo veliki suvremeni depo kako bismo mogli privremeno skloniti slike i prihvatiti velike izložbe u suradnji s drugim muzejima. Cilj nam je ostati u središtu kulturne javnosti kao domaćin brojnih programa - zaključuje Ružica Marić.