Objavljeno 12. listopada, 2020.
Donedavno je na A3 vladao kronični nedostatak punionica, no sada je situacija bolja
Broj električnih punionica u Hrvatskoj raste iz dana u dan, sada ih je oko 750, no to je zanemariv broj prema broju benzinskih crpki, kojih ima na svakom koraku. Iako je elektrifikacija vozila u Hrvatskoj još u povojima, za razliku od zapadne Europe, posebno Skandinavije, i kod nas je na cestama sve više električnih automobila. U većini slučajeva riječ je o malim gradskim vozilima, idealnima za urbanu vrevu. U gradovima nije problem "tenkirati struju", no za put od tristotinjak kilometara treba se itekako dobro pripremiti.
Doseg
Vožnja električnog automobila zanimljivo je iskustvo, pogotovo ako se odlučite njime prijeći udaljenost od Osijeka do Zagreba. U startu imate mogućnost prijeći ga s jednim punjenjem baterije, bez stajanja, ako se odlučite za Podravsku magistralu i umjerenu vožnju, prema prometnim pravilima. Tada će vam za dolazak na cilj trebati nešto manje od četiri sata. Ako se pak odlučite za autocestu (Slavonika + A3) i ako brzina bude 130 km/h, jedno punjenje baterije neće biti dovoljno, pa ćete morati posjetiti najbližu punionicu. Problem nastaje jer običnom automobilu za punjenje rezervoara treba nekoliko minuta, a kod električnih vozila to potraje, u najboljem slučaju sat i pol vremena. I onda zbrajanjem dolazimo do saznanja kako nam za autocestu, koju od Osijeka do Zagreba plaćamo 122 kune, s dopunjavanjem baterije treba više od tri sata.
Do prije nekoliko mjeseci, bar što se tiče autoceste A3, vladao je kroničan nedostatak električnih punionica. Vodeći se turističkim potencijalom, električne su punionice znatno prije postavljene na autocesti A1, prema jugu. Neki su zbog toga autocestu A3, Zagreb - Lipovac, prozvali "električnom tugom na istoku". Ipak, stvari se mijenjaju nabolje, pa sada većina odmorišta na A3 ima električne punionice. Kako su nam priopćili iz Hrvatske elektroprivrede, na autocesti A3 u funkciji su njihove punionice ELEN, i to na odmorištima BP Babina Greda, BP Dragalić - jug, BP Rastovica, BP Novska -sjever i BP Novska -jug. Na odmorištu Novska - jug je osim brze punionice postavljena i jedna ultrabrza, na kojoj se, ovisno o karakteristikama baterije, električno vozilo može puniti snagom do 175 kW. No takvih se vozila u hrvatskim garažama može nabrojiti na prste jedne ruke.
Naša se ekipa sa 99 % kapaciteta baterije Renaulta Zoe odlučila na put od Zagreba do Osijeka Podravskom magistralom. Prije toga smo se dobro informirali gdje su punionice, u slučaju da se mora dopuniti bateriju. No to nije bilo potrebno jer je domet tog automobila s jednim punjenjem, ako ga se kontrolirano vozi, više od 350 kilometara. Često se, bez obzira na to razgovaraju li veći ili manji poznavatelji električnih automobila, koplja lome upravo oko tog dosega. Tako i brojni novinari vozila testiraju upravo prema tom principu - da vidimo koliko najviše kilometara možemo prevaliti s jednim punjenjem baterije. Realno, u praksi teško da će ijedan kupac takvog automobila to raditi, kao i da će kupac nekog dizelaša s velikim rezervoarom goriva i štedljivim motorom pokušati srušiti rekord u dosegu s jednim tankom.
Preko raznih aplikacija, poput Puni.hr, može se informirati da su HEP-ove električne punionice na Podravskoj magistrali postavljene u Virovitici, Đurđevcu, Pitomači, Križevcima, Bjelovaru i Koprivnici, a do kraja ove godine u planu je postavljanje punionica u Slatini i Donjem Miholjcu.
Kartica ili SMS
Prije korištenja ELEN-ovih punionica potrebno je proći malo birokracije, odnosno ishoditi identifikacijsku karticu kojom se otključava punionica i omogućava punjenje, ili će vam se omogućiti SMS identifikacija. Potrebno je odabrati preferencijalnog pružatelja usluge punjenja, s kojim je prethodno potrebno sklopiti ugovor o pravu pristupa mreži javno dostupnih punionica. U Hrvatskoj trenutno uslugu punjenja pružaju Hrvatski Telekom i HEP, koji omogućavaju pristup većini javno dostupnih punionica. Za očekivati je da će se s razvojem tržišta elektromobilnosti u Hrvatskoj početi pojavljivati i novi pružatelji usluga punjenja električnih vozila. Većina punionica nema ugrađeni kabel, pa ako vozač želi napuniti bateriju, sa sobom mora imati i odgovarajući kabel. Punionica se aktivira prislanjanjem kartice, a zatim se uža strana kabela stavi u punionicu, a šira u automobil.
Milan Bugarić
NA JAVNIM PUNIONICAMA BESPLATNO
Trenutno je punjenje na javnim punionicama, bar do siječnja, još uvijek besplatno za sve korisnike, međutim, za očekivati je da će se u skorijoj budućnosti pristup javno dostupnim punionicama, kao i preuzimanje usluge punjenja, naplaćivati kao tržišna djelatnost. Primjerice, na privatnim punionicama kapaciteta 22 kW, kakvih je najviše na jugu Hrvatske, sat vremena naplaćuje se deset eura. Osim pružatelja usluga punjenja u sustavu Puni.hr prikazane su i lokacije pojedinaca koji korisnicima električnih vozila omogućavaju punjenje na vlastitim utičnicama. U većini slučajeva radi se o pojedincima koji su i sami korisnici električnih vozila ili pak o lokalima koji su prepoznali potrebe svojih gostiju s električnim vozilima. Prilikom korištenja njihovih utičnica potrebno je razumjeti da to nije javno dostupna usluga te joj je pristup omogućen u skladu s uvjetima pojedinaca. Zbog toga je prije svakog punjenja na takvim utičnicama potebno s vlasnikom priključka provjeriti uvjete pristupa. Istaknimo i da je vožnja električnog automobila uglavnom zabavna avantura, ali za nepripremljene može biti i jako neizvjesna.
JEDINSTVENE CIJENE NISU REGULIRANE
Za prevaljenih 100 kilometara mali električni automobil prosječno utroši 12 kWh (oko dvije i pol kune po kilovatsatu), što stoji otprilike 30 kuna. U Hrvatskoj još nisu regulirane cijene korištenja privatnih punionica, pa ima i onih na kojima treba platiti četiri kune za kWh. I dok u Hrvatskoj za prijeđenih 100 kilometara treba platiti nešto više od četiri eura, u Njemačkoj je punjenje puno skuplje. Tako na E.On-ovim punionicama treba platiti 7,95 eura za 100 kilomeatara dometa, na New Motionovim 14,88 eura, a na Plugsurfingovim punionicama čak 16,36 eura, četiri puta skuplje nego u Hrvatskoj. Ipak, i u Njemačkoj se mogu, uz malo pripreme, pronaći i puno jeftinije punionice električnih automobila.
12
kWh potroši prosječno
mali automobil za
prevaljenih 100 kilometara