Europski parlament prošloga je tjedna ažurirao EU-ove klimatske ciljeve za 2030. godinu podržavši 60-postotno smanjenje emisija stakleničkih plinova do kraja desetljeća u odnosu prema dosadašnjih 40 posto, no posljednju riječ ipak će imati Vijeće ministara.

Odluka Parlamenta o klimatskom cilju za 2030. godinu donesena je u sklopu šireg glasovanja o europskom klimatskom zakonu, kojim se u europsko zakonodavstvo želi unijeti EU-ov cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. "Uspjeli smo! 60 posto je pobijedilo!" rekla je za Euractiv Jytte Guteland, švedska europarlamentarka iz skupine socijalista i demokrata (S&D), koja je bila izvjestiteljica Parlamenta o predloženom europskom klimatskom zakonu. "Moj amandman sada postaje službeno stajalište Parlamenta", rekao je Pascal Canfin, francuski centristički europarlamentarac koji predsjedava Odborom za okoliš.

"Desno krilo", međutim, nije impresionirano te upozorava da bi cilj 60-postotng smanjenja mogao biti preskup za provedbu za europsku industriju. Tako je Peter Liese, njemački zastupnik desnog centra iz Europske pučke stranke (EPP), rekao da je cilj od 60 posto "preambiciozan" i pozvao države članice EU-a da umjesto toga podrže prvotni prijedlog Europske komisije za smanjenje od 55 posto, rekavši da je to "i ambiciozno i realno". "Žao mi je što većina u Europskom parlamentu nije podržala prijedlog Europskog zakona o klimi, već je glasala za preambicioznih 60 posto", napisao je Liese na Twitteru. Dodao je da 60-postotni cilj ugrožava radna mjesta.

EPP je najveća politička grupacija u Europskom parlamentu, koja podržava cilj smanjenja emisije ugljičnog dioksida za 55 posto.

Komisija je u rujnu podnijela ažurirani cilj za 2030. godinu, ocijenivši smanjenje emisije stakleničkih plinova za 55 posto "ostvarivim" i "korisnim" za EU-ovo gospodarstvo. Pozornost se sada usmjerava na Vijeće ministara EU-a. Čini se da većina tamo naginje u korist smanjenja emisije stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. godine. H