Mogu li maske, koje mnogi znanstvenici već smatraju najučinkovitijom zaštitom od zaraze koronavirusom, imati i dodatnu korist? Neki stručnjaci vjeruju da su osobe koje ih nose izložene manjim i manje štetnim količinama virusa, što potiče imunosnu reakciju. Ta još nedokazana teorija upućuje na to da maske mogu pridonijeti stjecanju imuniteta dok se čeka na cjepivo.


Jednokratne maske preporučuju se diljem svijeta, uglavnom zato što omogućuju da, noseći ih, zaražene osobe ne šire infekciju. I premda ne jamče potpunu zaštitu, maske možda potencijalno smanjuju količinu virusa koju njihov korisnik udiše, navodi se u studiji objavljenoj u prestižnom časopisu New England Journal of Medicine (NEJM).


Misle da maske smanjuju tu količinu virusa i stoga povećavaju brojnost asimptomatskih infekcija. Asimptomatske infekcije povezane su s jačim odgovorom T-limfocita, vrste bijelih krvnih stanica koje reagiraju na COVID-19. Njihova teorija podsjeća na variolaciju, rudimentarnu tehniku koja se koristila prije pojave cjepiva i odnosila se na izlaganje zdravih ljudi blažim oblicima bolesti kako bi ih se pokušalo inokulirati protiv težih oblika.


Angela Rasmussen, virologinja sa Sveučilišta Columbia, kaže kako je "prilično skeptična da je to dobra ideja" jer nema dokaza da manja doza virusa znači i blažu bolest. Dodaje i da se ni o trajanju i razini imunosti još ne zna puno. Hipotezu će biti teško dokazati, što potvrđuju i njezini začetnici. "Točno je da se ta teorija na ljudima nikada neće moći dokazati jer ih ne možemo namjerno izložiti virusu", priznaje Gandhi i dodaje da su se neke studije pokazale korisnima, poput one sa zamorcima koja je provedena u Hong Kongu. J.Kn.