Svake se godine tisuće ljudi odluči za društveno odgovorniji način života. Brinu se o okolišu i klimi, žele da se okonča okrutnost nad životinjama te žele živjeti zdravijim životom i u skladu s prirodom. Vegetarijanci ne jedu životinje, a tzv. čisti vegetarijanci – vegani ne jedu ni mliječne proizvode, jaja i med, odnosno izbjegavaju sve namirnice životinjskog podrijetla. S obzirom na to da se godišnje u svijetu uzgoji i zakolje više od 70 milijarda životinja radi ljudske prehrane, Svjetski dan vegetarijanstva odlična je prilika za prelazak na prehranu namirnicama biljnog podrijetla. Od toga će profitirati apsolutno svi – i životinje, i okoliš, i ljudi. Stručnjaci potvrđuju koristi biljne prehrane za zdravlje, pa tako Američka nutricionistička udruga i nutricionisti Kanade ističu da su dobro isplanirana veganska i druga vegetarijanska prehrana pogodne za sve stadije života, uključujući razdoblje trudnoće, laktacije, djetinjstva i adolescencije te da osiguravaju zdravstvene dobrobiti u prevenciji i liječenju određenih bolesti. Toliko je dubok učinak biljne prehrane na naše zdravlje da je statistički dokazano da produljuje ljudski život i do 13 godina.


Brojne su prednosti biljne prehrane vezane i uz očuvanje okoliša. Primjerice, britanska dobrotvorna organizacija Vegfam procjenjuje da farma od 10 hektara može uzdržavati 60 ljudi uzgajajući soju, 24 ljudi uzgajajući pšenicu ili 10 ljudi uzgajajući kukuruz, a samo dvoje ljudi uzgajajući krave. Iako je Vegetarijansko društvo (Vegetarian Society) osnovano još 1847. godine u Londonu, ljudi od davnina poznaju i prakticiraju biljnu prehranu. Svjetski dan vegetarijanstva počeo se obilježavati u svijetu 1. listopada 1977. godine. Prema posljednjim podacima i procjenama, u Hrvatskoj živi više od 200 tisuća vegetarijanaca. Jedno istraživanje navodi da 86 % građana Hrvatske podržava vegetarijanstvo, a 29 % smatra da bi jednoga dana i sami mogli postati vegetarijanci. J.Kn.