Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković nedavno je, između ostaloga, naglasio kako su digitalizacija i zeleni plan stožerne teme Europske unije koje su smisao i program Vlade RH te dodao kako će to omogućiti vraćanje BDP-a na razinu prije koronakrize.

Koliko je to realno i o čemu provedba takvog EU plana ovisi, pitali smo hrvatskog zastupnika u europskom parlamentu Karla Resslera (HDZ)?

- Digitalna ekonomija danas raste sedam puta brže od ostatka gospodarstva, tako da digitalizacija nije pitanje izbora nego nužnosti, ako Slavonija, Hrvatska i Europa žele biti gospodarski relevantni. Digitalizacija javnih usluga kako bi građani i poduzetnici klikom miša mogli brzo dobiti dokument, ili uslugu koja im treba, štedi vrijeme i povećava transparentnost. Zbog toga je digitalizacija i gospodarstva i uprave ključna os modernizacije Europe, ali mora biti i okosnica razvoja Hrvatske. Kroz rekordna sredstva koja će nam biti na raspolaganju imamo povijesnu priliku digitalne transformacije gospodarstva i poljoprivrede koja sa sobom nosi kvalitetna i dobro plaćena radna mjesta te visoku dodanu vrijednost na BDP.

Paralelno, u Europi proteklih godina snažno raste svijest o tome koliko je važno kakvu će vodu piti naša djeca, kakvu hranu konzumirati, i kakav zrak udisati. Zdrava i prirodna domaća hrana, obiteljska poljoprivredna proizvodnja, nažalost, postaju luksuz u mnogim dijelovima Europe. Imamo odgovornost za nadilaženje sebičnosti, izbjegavanje kratkoročnog profita ako on dolazi s velikim dugoročnim posljedicama i očuvanje zajedničkog planeta za buduće generacije. To je neodvojivo od kršćanskog načela socijalne pravednosti i važan je dio političke filozofije naše političke obitelji. Zato Europska unija želi ulagati više u održivo gospodarstvo i zelene tehnologije, što je posebno važno za zemlju očuvanog okoliša kao što je Hrvatska.

Iz Vlade također najavljuju kako će se kroz digitalizaciju i zeleni plan gledati svi projekti koji će biti financirani sredstvima krizne pomoći EU-a. Koliko je to poticajno upozorenje da se projektima pristupi krajnje ozbiljno i odgovorno?

- Svaka će država samostalno odrediti svoje prioritete oporavka, uključujući i sektore kojima je potrebna najveća podrška, ali digitalna i zelena prilagodba trebale bi biti u temeljima. Projekti u svakom slučaju trebaju pridonositi smanjivanju gospodarskih i društvenih razlika između država članica i imati opipljive dobrobiti za stanovnike određenog područja.

Je li i koliko je objektivno moguće da od siječnja 2021. uslijedi brza apsorpcija EU novca za odabrane RH projekte?

- Moramo znati iskoristiti priliku. Sljedeće dvije godine bit će poprilično intenzivne za sve one koji se bave europskim fondovima - za Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova, ostala uključena ministarstva, županije, gradove i općine, korisnike. Sljedeći korak je izrada Nacionalnog plana oporavka koji će biti temelj za korištenje svih sredstava iz posebnog instrumenta za oporavak "Nova generacija Europske unije". Projekti moraju biti kvalitetno pripremljeni. Nastoji se pojednostaviti pravila korištenja, ali se ona ipak mijenjaju, pa je potrebno razdoblje prilagodbe. Međutim, dosadašnji rezultati, snažno ubrzavanje pripreme, ugovaranja, provedbe i isplaćivanja pokazuju da se itekako može. To će sigurno biti i jedna od važnih tema Savjeta za Slavoniju i Baranju, koji se održava u Našicama u ponedjeljak.

Zaključno - što digitalizacija, odnosno digitalna transformacija, kao i Europski zeleni plan, odnosno Europski zeleni dogovor (European Green Deal), znače za dugoročni razvoj RH, konkretno taj zeleni plan za RH poljoprivredu?

- Zelena i digitalna transformacija oblikovat će Europu, Hrvatsku i Slavoniju u godinama pred nama. Utjecat će na otvaranje novih radnih mjesta, razvoja novih poslovnih modela, uz povećanje konkurentnosti. Imamo sjajne preduvjete za iskoristiti to za osnaživanje našeg gospodarstva i države. Eurostatovo istraživanje nedavno je pokazalo da mladi iz Hrvatske imaju najbolje digitalne vještine u cijeloj Europskoj uniji. Razvojno-istraživački centar Ericssona Nikole Tesle, a i cijeli niz domaćih IT kompanija pokazuju da Osijek može biti predvodnik softverske industrije u ovom dijelu Europe.

Poljoprivreda će ostati strateški važan europski i hrvatski sektor, a ideja europskih fondova je pomoći prilagodbu u korištenju čistih proizvoda i tehnologija. Europska komisija pokrenula je javno savjetovanje o akcijskom planu za potporu sektoru ekološke poljoprivrede koji bi trebao biti donesen 2021., koji će imati veliku ulogu u provedbi strategije "Od polja do stola". Njima se želi pomoći poljoprivrednicima jamčenjem poštenog tržišnog natjecanja i zadržavanjem povjerenja potrošača.

Na raspolaganju ćemo imati 22 milijarde eura. To su golema sredstva koja sasvim sigurno nisu došla sama od sebe, nego su plod teških i dugotrajnih pregovora na različitim razinama, ali posebno na razini predsjednika Vlade na Europskom vijeću u srpnju. (D.J.)