Objavljeno 2. listopada, 2020.
Čak 99% zakorovljenih njiva su privatne. Razlog počesto i nemar
ĐAKOVO
Iza prvog poljoprivrednog redara Grada Đakova, Gabrijela Kretonića, prva su četiri mjeseca rada. Ovaj 26-godišnjak poljoprivredni je tehničar općeg smjera, a upisao je i poljoprivredni fakultet.
Radi pri gradskom Upravnom odjelu za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam. Njegova osnovna poruka stečena u prva 4 mjeseca rada jest - posla na terenu je puno, a obveze i ovlasti proizlaze mu iz Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području grada Đakova.
Najviše posla, oko 70 posto intervencija, kaže poljoprivredni redar Kretonić, odnosi se na neobrađeno poljoprivredno zemljište, ono štio nije privedeno svrsi što je poražavajuće za srce hrvatske žitnice gdje se počesto, pri javnim natječajima za državne table i njihove rezultate vode i pravi 'zemljišni ratovi' za svaki hektar, pa neobrađena zemlja to više čudi.
– Nema pravila, zapuštenog zemljišta ima i na području grada i svih prigradskih naselja. Većinom je u korovu, niskom i viskom raslinju. Čak 99 posto je to zemljište u privatnom vlasništvu, vrlo malo je državnog, kaže Kretonić. Razlozi neobrađivanja njiva – ili su vlasnici odselili ili je posrijedi čisti nemar.
- U takvim slučajevima prvo šaljemo obavijesti, to jest upozorenje vlasniku da se poljoprivredno zemljište mora privesti svrsi. Ukoliko vlasnik ne postupi po tome, dužni smo se ravnati prema Odluci o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području grada Đakova i svim pozitivnim propisima. U krajnjem slučaju, postupa se putem treće osobe, uz obvezu namirenja troškova. Treća osoba je tvrtka koja je ovlaštena da ukloni zakorovljenost poljoprivrednog zemljišta, pojašnjava Kretonić.
U djelokrugu njegovog rada je i problem alergogene ambrozije. Ukoliko je 'partizanka' na javnim površinama taj dio te problematike rješava jedinica lokalne samouprave jer u proračunu ima predviđena sredstva za to.
– Na privatnim poljoprivrednim površinama najviše je ambrozije u usjevima suncokreta i soje. Tu imamo velikih problema s postupanjem, i mi i Poljoprivredna inspekcija s kojom usko surađujemo, ističe Kretonić.
Velik problem su i divlji deponiji, na poljoprivrednim površinama, uz poljske puteve, u kanalima.
- Upravo smo prošlog vikenda imali akciju Zelena čistka 2020. gdje smo riješili devet lokacija divljih deponija, a tri za sada djelomično očistili, otpremivši 7,5 tona otpada, uglanvom miješanog komunalnog otpada, kaže 'poljar' Kretonić. Na sreću, odbacivanje lešina uz ceste, poljske puteve, po kanalima, više nije izražen slučaj, a otkako je Grad sa svojim komunalcem Univerzalom osigurao specijalizirane kontejnere na deponiju Vitika za odlaganje animalnog otpada koji odvozi i zbrinjava Agroproteinka. n
Posao poljoprivrednog redara usko je vezan za terenski rad, obilazak polja, poljskih putova, kanala i sl., što pred njegovog poslodavca, Grad, stavlja potrebu nabave automobila za ovu službu.
Suzana Župan
Lani uređeno oko 70 poljskih putova
Po stupanju na dužnost poljoprivrednog redara svi (pri)gradski MO-ovi bili su pozvani dostaviti svoje potrebe. – Kanalska mreža upravo se rješava, većinom u suradnji s Hrvatskim vodama, kaže Kretonić. U ingeerenciji su mu i poljski putovi. Grad Đakovo lani ih je uredio 70, sve prijavljeno, utrošivši za to 800.000 kuna od čega 200.000 kn Županije. Uređenje im je nastavljeno i 2020., zbog korone u nešto manjem financijskom obimu. Radi se i na nasipavanju otresnica; lani je na njih nasuto 2.000 m3 kamena.
Angažman poljoprivrednog redara zakonska je obveza iz Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Lokalna samouprava koja na svome području ima više od 5000 hektara, neovisno o vlasništvu, mora ga imati, a Grad Đakovo ima 6300 hektara. 0vlašteni su rješenjem narediti fizičkim i pravnim osobama radnje u svrhu provođenja odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina te o poduzetim mjerama izvještavati Poljoprivrednu inspekciju. Uz nju, Kretonić usko surađuje i s Vodama te Službom za nadzor okoliša.