Zbog maski ne možemo identificirati počinitelje koji rade u grupama i uglavnom kradu ono što mogu brzo preprodati, alkoholna pića i slično. Policija ne reagira na krađe čija je šteta manja od 1000 kuna, a nama te sitne krađe nisu porezno priznate kao rashod. Upozorio je na to osnivač i vlasnik križevačke trgovačke kuće KTC Ivica Katavić, ujedno i predsjednik Udruženja trgovine pri HGK-u, na sastanku što ga je Hrvatska gospodarska komora nedavno organizirala za gospodarstvenike s ministrom financija.

S jedne strane maske su jedna od protuepidemijskih mjera, obvezne su za ulazak u trgovine, a s druge strane, upozorio je Katavić, "pomagalo" u skrivanju identiteta pri krađama s trgovačkih polica.


S maskom ili ne, krađe u trgovinama velik su problem, upozoravaju u HGK-ovom Sektoru za trgovinu. "Štete za trgovce zbog krađa kreću se od 1 do 1,5 posto ukupnog prihoda trgovca", ističu u Sektoru za trgovinu te dodaju: "Trgovci se kontinuirano susreću s problemom krađa u trgovini, sve više je organiziranih kradljivaca koji kradu visokovrijedne proizvode i dalje ih preprodaju na sivom tržištu". Kada je riječ o robi koja se krade, podaci HGK-a ukazuju na to da je uglavnom riječ o proizvodima koji se lako mogu preprodati, a to su alkoholna pića, pršuti te ostali delikatesni proizvodi, žvakaće gume, kozmetika, ali i svi ostali proizvodi, od odjevnih predmeta pa nadalje.


Problem krađa pokušava se rješavati uvođenjem videonadzora u prodavaonicama, kao i natpisima da je prostor pod videozaštitom. Također, trgovci unajmljuju i zaštitarske službe čiji djelatnici štite objekte te se nabavlja različita druga oprema za zaštitu od krađa. Sve to iziskuje značajna ulaganja koja si manji trgovci uglavnom ne mogu priuštiti, pa je upravo u takvim prodavaonicama mogućnost krađe veća u odnosu na prodavaonice u kojima je instalirana zaštita. No, prema tvrdnjama trgovaca, kradljivci znaju različite trikove, odnosno kako prevariti sofisticiranu opremu, pa se zbog toga u prodavaonicama koriste razne kombinacije zaštite od krađa. No, i epidemija koronavirusa sa sobom je donijela "kombinaciju zaštite" od utvrđivanja identiteta počinitelja krađe - masku za lice u kombinaciji s "dugim prstima" i brzim trkom iz trgovine, odnosno brzom preprodajom ukradene robe. PR manager u Lidl Hrvatska Tihana Belin kaže kako u ovom trenutku njihova iskustva ne pokazuju povezanost epidemije koronavirusa, odnosno maski kao mjere protiv nje i učestalost krađa u Lidlovim trgovinama. U najvećoj đakovačkoj trgovačkoj kući Menalo direktorica Vedrana Menalo kaže kako im je trgovina pod videonadzorom, a i Đakovo je sredina u kojoj se svi međusobno poznaju, pa i trgovci znaju navike kupaca, pa i one vezane uz krađe. "Takve osobe diskretno pratimo u trgovini, a počine li krađu rješavamo to na blagajni i zamolimo ih da izvade skriveno u džepovima, nemamo slučajeve da moramo potrčati za počiniteljima krađa, ili situacije da su iskoristili to što u trgovini moraju biti pod maskama, pa tako skriju identitet pri odlasku iz trgovine s ukradenom robom", kaže Punda. Dodaje i da hladnije vrijeme zahtijeva višeslojnije odijevanje, kada je lakše u džepove i ispod jakne skriti ukradeni artikl, pa i u to vrijeme više obrate pozornost na ponašanje pojedinih kupaca koji već slove kao "sumnjivi". "Zadnji slučaj bio je da je sredovječni muškarac u džep skrio skuplju kremu za lice i nešto hrane. Ne vjerujemo da je ciljano posegnuo za tom kremom", dodaje Punda. U Menalu, kaže, ne terete radnika za ukradenu robu, niti im se to odbija od plaće.

U Sindikatu trgovine Hrvatske (STH) kažu kako su poslodavci ranije mnogo češće tražili od radnika da namiruju manjkove, pa i na ime krađa, a po principu objektivne odgovornosti. "No, došlo je do pomaka, naše članove educiramo o njihovim pravima u takvim situacijama", kaže predsjednica STH-a Zlatica Štulić. Dodaje da je netoplaća u trgovini na malo u srpnju iznosila 5419 kuna, a da je prosječna plaća prodavača 6200 kuna bruto i 4765 kuna neto. Kada se usporedi zaposlenost u trgovini na malo u travnju, kada je bio "lockdown" i kolovozu, vidljivo je da je ona padala sa 117.443 na 116.875 radnika.

Na Katavićevu pritužbu da trgovcima sitne krađe nisu porezno priznate kao rashod, iz Sektora za trgovinu HGK-a poručuju kako je na Vijeću udruženja trgovine zaključeno kako će se uime Hrvatske gospodarske komore poduzeti potrebne aktivnosti prema nadležnim tijelima radi konkretnih prijedloga struke za rješavanje ove problematike. "HGK lobira za potrebu uvrštavanja manjka po osnovi krađa kao porezno priznatog manjka u sklopu Odluke o dopuštenom manjku s naslova kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini koja se donosi na temelju iskustva struke. Prijedlog struke je da se u tu odluku uvrsti manjak zbog rizika od krađe u prodajnom prostoru pod kojim se podrazumijevaju svakodnevne sitne krađe u visini do jedan posto", ističu u HGK-ovom Sektoru za trgovinu.