Iako je u zadnjih pet godina stjecanje bogatstva među Hrvatima usporilo, izgledno je da će prebroditi krizu prouzročenu pandemijom koronavirusa, tako da će osobno bogatstvo u Hrvatskoj porasti za sedam do osam posto do 2024. godine, kaže se u analizi Boston Consulting Groupa (BCG). To je viša stopa rasta nego u središnjoj i istočnoj Europi, balkanskim zemljama i Rusiji zajedno te mnogo brže od svjetskog prosjeka.

U Hrvatskoj je, prema BCG-ovoj analizi, osobno bogatstvo prilično ravnomjerno raspoređeno: većina imovine, tri četvrtine, u rukama je osoba koje posjeduju manje od 250.000 američkih dolara. BCG nije u Hrvatskoj zabilježio veliku koncentraciju bogatstva u segmentu pojedinaca s imovinom iznimno visoke netovrijednosti (osobe koje posjeduju više od 100 milijuna dolara), što nije uobičajeno za središnju ili istočnu Europu, ali i na svjetskoj razini. Segment pojedinaca s imovinom visoke netovrijednosti, odnosno osobe koje posjeduju više od jednog milijuna dolara, također je nedovoljno razvijen. "Međutim, očekujemo kako će taj segment u budućnosti rasti gotovo dvostruko brže od segmenata s nižim vrijednostima", najavio je izvršni direktor i partner u BCG-u Tomislav Čorak. Istaknuo je da će rast hrvatskog osobnog bogatstva biti otporniji na utjecaj pandemije te da će stopa rasta biti solidna. "Razlog tome je vrlo jednostavan, ljudi manje troše za vrijeme krize i čekaju bolja vremena", ističe Čorak.

U svom izvješću BCG ističe tri moguća globalna scenarija za rast, nakon krize prouzročene pandemijom: "brzi oporavak", "spori oporavak“ i "dugotrajna šteta". Brzi oporavak pritom podrazumijeva da iako svjetski BDP pada velikom brzinom, to će proći relativno brzo i bogatstvo će porasti s 226 bilijuna američkih dolara u 2019. na 282 bilijuna dolara do 2024., uz stopu rasta od 4,5 posto. Što se tiče upravljanja imovinom, doći će do kratkotrajnog pada dobiti, no pandemija neće imati dugotrajan utjecaj na industriju upravljanja osobnim bogatstvom. Spori gospodarski oporavak znači da će koronavirus imati mnogo snažniji utjecaj na gospodarstvo, kriza će biti ozbiljnija, a oporavak će trajati dulje. Prema tom će scenariju vrijednost imovine pasti na 215 bilijuna dolara ove godine, a zatim porasti na 265 bilijuna dolara do 2024., i to prema godišnjoj stopi rasta od 3,2 posto. U tom će slučaju marža prihoda upravitelja imovinom pasti, oni koji rade s visokim omjerima troškova i koristi mogli bi još i više osjetiti nepovoljan utjecaj krize.

Na kraju, dugotrajan bi gubitak značio da će kriza prouzročiti dugotrajne probleme na tržištu rada i s produktivnošću. Stoga će vrijednost imovine pasti na 210 bilijuna dolara ove godine te porasti na 243 bilijuna dolara do 2024., uz godišnju stopu rasta od 1,4 posto. Hina