U nedjelju, drugog dana održavanja 13. Središnje manifestacije Ukrajinaca u Hrvatskoj, održan je u hotelu Osijek okrugli stol na temu hrvatsko-ukrajinskih veza i suvremenoj ukrajinskoj književnosti u prijevodu na hrvatski jezik. Na njemu su govorili dr. sc. Jevgenij Paščenko, bivši predstojnik Katedre ukrajinskog jezika i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a nakon nedavnog umirovljenja njezin vanjski suradnik, predsjednik Društva hrvatskih književnika i prvi hrvatski veleposlanik u Ukrajini Đuro Vidmarović, mr. sc. Natalija Tomkiv i prof. Nives Romanjek.

Doktor Paščenko, koji se tijekom svoje znanstvene karijere dosta bavio etnogenezom Hrvata, naročito u svjetlu onih činjenica koje se tiču etničkih i kulturnih korijena s područja današnje Ukrajine, zagrebao je u kratkim crtama i po tom najdubljem sloju. On ističe kako nikako ne treba zanemariti ni predslavenske migracije između Jadrana i karpatskog područja pozivajići se na genetska istraživanja prof. dr. sc. Dragana Primorca. Podsjetio je i na brojna preklapanja toponima poput Sambira (odakle je podrijetlom novi ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Vasil Kirlič), Samobora i Sombora. Ukazao je i na pojavu šahovnice kao jednog od mogućih simbola Skita na Krimu. Upravo u prožimanju iranoidnih naroda Skita i Sarmata sa Slavenima nastaju (karpatski) Hrvati čiji jedan ogranak stiže i do Jadrana. Paščenko se u svome predavanju bavio i sličnostima Poljičkog statuta i Rus’ke pravde te misijom Jurja Križanića. Važna točka poveznica dvaju naroda je hrvatski prijevod iz 1887. velikog ukrajinskog pisca i preporoditelja Tarasa Ševčenka. Očaranost Hrvata Rusima i Rusijom dovela je i do nijekanja ukrajinstva kao identiteta. Kao primjere naveo je Vatroslava Jagića, časopis "Novu Evropu", ali i Augusta Cesarca. Za Cesarca je rekao da je bio možda najveći staljinist među hrvatskim piscima koji bi zacijelo završio na Golom otoku da je poživio do 1948. Đuro Vidmarović je govorio o bogatim kulturnim vezama između dva naroda ukazujući na brojna neistražena poglavlja. Natalija Tomkiv predstavila je hrvatske prijevode nekih od najvažnijih ukrajinskih književnika, a Nives Romanjek govorila je o svom iskustvu suradnje u "Ukrajinskom visniku".

U grkokatoličkoj župnoj crkvi Krista Kralja u nedjelju ujutro održana je svečana liturgija i panahida za poginule ukrajinske kadete u zrakoplovnoj nesreći kod Harkiva. D.Celing