Peršin je najpopularniji začin u svijetu, a može se pronaći cijele godine. Ima delikatesni i osvježavajući okus i prekrasno žarkozeleno lišće, zbog čega je nezamjenjiv kao začin ili ukras za jelo.

Domovina peršina je jugoistočni mediteranski bazen. Danas se uzgaja posvuda u svijetu i jedan je od najraširenijih i za uzgoj najjednostavnijih začina.Toliko smo navikli na perišin da često i ne razmišljamo o tome da on nije samo začin nego i biljka koja ima visoke nutritivne vrijednosti i ljekovita svojstva. Peršin je dvogodišnja aromatična biljna vrsta. U prehrani podjednako se koriste nadzemni (stablo, lišće, a rijeđe i plod) i podzemni (korijen) dijelovi biljke.

Listovi peršina prepuni su vitamina C, po njegovu sadržaju ova je biljka odmah iza šipka i kivija. Peršin sadržava 2,5 puta više vitamina C od limuna i naranče, i gotovo 14 puta više od borovnice. Peršin je također bogat kompleksom vitamina B, kao i mineralima. U narodnoj medicini koristi se kod prehlade, gripe, artritisa, reume i gihta, za zdravlje očiju, uravnoteženje hormona u žena… Zbog diuretičkog djelovanja često se koristi za detoksikaciju organizma.

Istraživano je djelovanje ulja peršina na bakterije i gljivice te je dokazano da posjeduje i antimikrobnu i antifungalnu ućinak na određene sojeve bakterija i gljivica. Nizom studija i kliničkih ispitivanja dokazano je djelovanje na slobodne radikale, povoljno djelovanje u osoba oboljelih od dijabetesa te onih koje boluju od kardiovaskularnih bolesti.

Ljekovito djelovanje peršina valja dobro upoznati zbog više razloga. Peršin je u prehrani idealno povrće. To je začin koji ima jaku preventivnu ulogu, a ujedno potiče organe na rad. Peršin je visokovrijedno sredstvo za liječenje i otklanjanje niza unutarnjih i vanjskih poremećaja u organizmu. Njegovi sastojci su mnogostruko djelotvorni. Dobro je znano njegovo diuretično djelovanje zahvaljujući eteričnom ulju koje podražuje bubrežnu nakapnicu, međutim takvo je djelovanje kontraindicirano kod upale bubrega, kad se peršin ne smije uzimati. Peršin je za žene pravi lijek, jer ima estrogeno djelovanje, te pojačava libido, a žene ga koriste i za omekšavanje grudi u vrijeme dojenja te za veću mliječnost, za izazivanje mjesečnog ciklusa te za olakšavanje porođaja.

Peršin je idealno sredstvo za prevenciju osteporoze i jačanje kostiju, a sadržava fluor i bor. Danas se za liječenje najčešće koristi čaj od listova peršina ili sok od korijena. Eterično ulje peršina je toksično, a koristi se u industriji i kozmetici.

Osim flavonida peršin je odličan izvor i vitamina C i A (posebice karetonoida i beta-karotena), koji imaju važnu ulogu u zaštiti našeg organizma od mnogih bolesti. Vitamin C ima mnogo različitih funkcija. On je glavni antioksidant u našem tijelu, koji neutralizira djelovanje opasnih slobodnih radikala. Hrana bogata vitaminom C, poput peršina, pruža zaštitu od reumatodinog artritisa.

Svježi peršin bolji je od suhog. Birajte peršin s tamnozelenim lišćem. Izbjegavajte grane koje imaju žućkastu boju ili koje su uvenule – to je znak da su stare ili oštećene. Svježi peršin možete pohraniti u hladnjaku, u plastičnoj vrećici. Ako je peršin uvenuo, poprskajte ga s malo vode prije nego što ga stavite u hladnjak.

Peršinov sirup možemo jednostavno napraviti od 1 kg bagremova meda, 2 dl soka od korijena i lista peršina i 5 dl soka od maline. Sve sastojke dobro promiješati i uzimati tri puta jednu žlicu prije jela.

Napitak od peršina kod anemije, detoksikacije organizma, visokog tlaka, masnoće u krvi pravimo od jednog jogurta, žličice nasjeckanog peršina, žličice maslinova ulja, žličice češnjaka u prahu. Promiješati sastojke i piti natašte ili pojesti s prepečencem prije doručka.