Zdravlje
KORONAVIRUS

Pretilost povezana s težim oblikom
Objavljeno 28. rujna, 2020.
Već u prvim danima pandemije liječnici su primijetili da je među teško oboljelima od COVID-19 puno pretilih. Poveznica između debljine i težeg oblika bolesti postala je još očitija kako se koronavirus širio svijetom, a znanstvenici još uvijek pokušavaju utvrditi zašto je tako.


Sve je više dokaza da pretilost sama po sebi povećava vjerojatnost od težih komplikacija zaraze koronavirusom. Studija u koju je bilo uključeno više od 5200 zaraženih, a među njima 35 posto pretilih osoba, pokazala je da vjerojatnost hospitalizacije raste s većim indeksom tjelesne mase (BMI) čak i kad se oduzmu ostala stanja koja pretile izlažu većem riziku.


Osoba se smatra pretilom, odnosno gojaznom ili debelom, ako joj je indeks tjelesne mase veći od 30. Ekstremna debljina, BMI veći od 40, posebno povećava vjerojatnost od razvoja najtežih oblika COVID-a.


Znanstvenici kažu da je vjerojatno više razloga zbog kojih se pretili teže nose s COVID-om, bolesti koja može napasti pluća. Previše masti, primjerice, može ograničiti sposobnost pluća da se šire i dišu. Drugi bi problem mogla biti kronična upala, koja često dolazi s debljinom. Konične upale mogu potkopati obrambenu snagu organizma kad se pojavi stvarna prijetnja. Muškarci najviše masti imaju oko trbuha, a taj tip masnoća povezuje se s proizvodnjom hormona koji bi mogao pridonijeti težem obliku bolesti. Znanstvenici također istražuju ima li nešto posebno u samome koronavirusu što ga čini opasnijim za pretile. Virus ulazi u stanice tako da se ‘zakači’ za receptore na površini određenih stanica. Takvih je receptora puno na masnim stanicama i stručnjaci istražuju čini li ih to “dobrim gnijezdom za viruse”. J.Kn.
Osoba se smatra pretilom, odnosno gojaznom ili debelom, ako joj je indeks tjelesne mase veći od 30