Zdravlje
PREHRANA SVJEŽE NAMIRNICE BOGATE VITAMINIMA

Rana jesen nudi obilje ukusnih i zdravih plodova
Objavljeno 28. rujna, 2020.
Iskoristite blagodati voća i povrća jesenske sezone i “napumpajte” vitalnost organizma

Šipak, jabuke, grožđe, kruške, kukuruz, bundeva, grah - sve to i još toliko toga čeka nas na tržnicama u ranu jesen. Iskoristite blagodati voća i povrća plodne jesenske sezone i "napumpajte" vitalnost organizma. Isplatit će vam se višestruko.

Sok šipka sadržava više antioksidansa od same svježe pulpe, jer se za dobivanje soka istiskaju i opne koje imaju mnogo tanina (koji im i daje gorčinu). Sok od šipka još je bogatiji antioksidansima od zelenog čaja (trostruko), kao i od crnog vina! Sok od šipka, zahvaljujući svojim antioksidansima, sprječava oksidaciju LDL kolesterola (tzv. lošeg), što povećava djelovanje enzima paraoksonaza. A uloga tog enzima je sprječavanje naslaga masnoće u arterijama (ili ateromskog plaka, odgovornog za aterosklerozu).

Jabuka za vitku liniju
Jabuka sadržava brojne vitamine, koji se nalaze u njenoj koži: zato je treba jesti s kožom ili u kompotu. Sadržava mineralne soli: kalij, magnezij, fosfor... Smanjuje apsorpciju kolesterola i masnoća u crijevima i potrebu za grickanjem jer daje jak osjećaj sitosti. Praktična je - vrlo ju je lako transportirati i može se konzumirati posvuda. Omogućava održavanje idealne razine šećera u krvi tijekom fizičke aktivnosti, zahvaljujući fruktozi (voćnom šećeru) i ugljikohidratima koje sadržava. A smanjuje i rizik od raka debelog crijeva i kardiovaskularnih bolesti.

Jako bogato šećerom, grožđe ima malo proteina i malo masnih tvari. A što se tiče minerala i vitamina, mjesto mu je u sredini ljestvice u usporedbi s ostalim vrstama voća. Ključ njegova djelovanja je, bez sumnje, u nekim drugim sastojcima - organskim kiselinama, taninu antocijaninu, flavonoidima... - a njihovo je djelovanje na organizam iznimno dobro.

Ono što je bitno kod dunje njezino je bogatstvo vlaknima, naročito pektinima, topivim vlaknima koja probavni trakt vrlo dobro podnosi. Dunja je također bogata taninima. To je voće koje nije preporučljivo jesti sirovo zbog jako tvrdog i oporog mesa. Uobičajeno je prerađivati je u žele i voćnu smjesu, kuhati je te koristiti kao dodatak jelima od divljači.

Hranjivi kesten
Kesten prosječno daje 175 kalorija na 100 g. Sadrži od 34 do 38 % ugljikohidrata sastavljenih od dvije trećine škroba i trećine saharoze, što im i daje slatkast okus. Također, imaju 2-3 % masnoća, od kojih je većina sastavljena od nezasićenih masnih kiselina, te 3 % proteina. Važno je istaknuti da ne sadržavaju gluten. Zbog toga je taj plod zanimljiv u svim svojim oblicima, uključujući i njegovo brašno, osobama koje boluju od celijakije (nepodnošenja glutena). Bogati su vlaknima, kao i mineralnim solima i oligoelementima: kalijem, fosforom, magnezijem, kalcijem, željezom. Sadrže također i vitamine B-grupe i vitamin E.

Smokve nisu tako jako kalorične kao što se obično vjeruje - svježa smokva ima 57 kcal/100 g, znači, isto koliko jabuka ili šljiva. S obzirom na to da je poznato kako voće srednje veličine (45 g) daje samo 25 kcal, bilo bi pogrešno da si ga uskraćujemo. Ali oprez sa suhom smokvom, ona je umnogome kaloričnija: 250 kcal/100 g. S druge strane, smokva je voće vrlo bogato mineralima koji efikasno uspostavljaju prehrambenu ravnotežu. Ona, kao i sva biljna hrana, sadržava veću količinu kalija, ali ono što je posebno karakterizira jest znatna količina kalcija, fosfora i magnezija. Smokva je i jako dobar izvor oligoelemenata, prije svega željeza. Sadržava i znatnu količinu vitamina B, koji često organizmu nedostaje, a osobito sadrži pigment (tzv. vitamin P) koji štiti male krvne žile. Napokon, smokva je bogata i vlaknima koji stimulativno djeluju na crijeva. A kao i suha šljiva, preporučuje se protiv konstipacije.

Jasminka Knežević
Možda ste propustili...