Filozofski fakultet Osijek jedna je od najkompleksnijih sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, i to ne samo kada je u pitanju brojnost i raznovrsnost preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studijskih programa koji se na njemu izvode već i po broju i raznovrsnosti skupova i drugih znanstvenih aktivnosti koje se na njemu organiziraju i održavaju s dugogodišnjom tradicijom. Stoga ćemo u nastavku predstaviti različite međunarodne znanstvene i stručne skupove koji se održavaju na Filozofskom fakultetu Osijek, odnosno u (su)organizaciji njegovih ustrojbenih jedinica.

Na Odsjeku za psihologiju od 2006. godine do danas održava se znanstveno-stručni skup čiji su sudionici brojni istraživači iz Republike Hrvatske i drugih država, a organizatori su mu Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Osijek i Društvo psihologa Osijek.


Od 2006. do 2014. godine skup se održavao krajem studenoga, odnosno početkom prosinca (njegovo održavanje vezivalo se uz Dan grada Osijeka) svake druge godine i trajao je po dva dana, a u tome razdoblju bio je posvećen pitanjima nasilja. Od 2016. godine skup nosi naziv „Osnaživanje potencijala za preventivne aktivnosti u zajednici“ i traje po tri dana, a održava se i nadalje svake druge godine, obično u veljači. Naglasak mu je na multidisciplinarnom pristupu, odnosno prezentiranju znanstvenih i stručnih aktivnosti i istraživačkih saznanja, kao i na integraciji znanja i suradnje s ciljem najboljega preventivnoga djelovanja na različitim područjima života u zajednici. U održavanju skupa u prosjeku sudjeluje oko 150 sudionika, od čega je manji dio aktivnih izlagača, a nešto veći dio recipijenata s područja različitih struka (psiholozi, defektolozi, liječnici, pedagozi, djelatnici Policije (razne struke), predstavnici HZJZ-a, AZOO-a, Županije i Hrvatske psihološke komore). Ove je godine tako od 13. do 15. veljače na Filozofskom fakultetu Osijek održan i VIII. znastveno-stručni skup „Osnaživanje potencijala za preventivne aktivnosti u zajednici“ s ukupno 90 izlaganja i više od 200 sudionika koji su u njegovu radu sudjelovali kroz 3 dana, a među kojima je bilo oko 120 psihologa. Također, uz dosadašnje organizatore – Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Osijek i Društvo psihologa Osijek – ove godine skup je održan u suorganizaciji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, Agencijom za odgoj i obrazovanje i Hrvatskim psihološkim društvom, a po prvi je put uključivao i studentsku sekciju i studentske radionice, čime su se u njegovu organizaciju aktivno uključili studenti Psihologije Filozofskog fakulteta Osijek.




Na Filozofskom fakultetu Osijek 21. i 22. listopada 2016. održan je i međunarodni znanstveni i stručni skup pod nazivom „Mogućnosti očuvanja mađarskog kao materinskog jezika na periferiji mađarskog govornog područja“. Skup su organizirali Katedra za mađarski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Osijek, Institut za jezik Glotta i Međunarodna jezikoslovna istraživačka mreža Termini koja ove godine slavi 15 godina postojanja. U znanstvenom dijelu skupa sudjelovali su akademici, autori normativnih priručnika, autori školskih i sveučilišnih udžbenika, znanstvenici s područja jezikoslovlja i metodike mađarskog jezika. U stručnom dijelu skupa sudjelovali su znanstvenici iz pet država zajedno s nastavnicima i pedagozima iz mađarskih škola. Nastavnici i pedagozi imali su priliku iz prve ruke razgovarati s eminentnim stručnjacima s područja metodike nastave mađarskog jezika i znanstvenicima jezikoslovcima kojima su mogli postaviti pitanja iz prakse i podijeliti iskustva o problemima u nastavi mađarskog jezika, koji je u Republici Hrvatskoj jezik jedne manjinske skupine, ali udžbenici i programi često ne olakšavaju problematične situacije u njegovu poučavanju. Cilj skupa bio je potaknuti rasprave o očuvanju mađarskog kao materinskog jezika u kontekstu manjinskog jezika, a naveden je i u Katalogu stručnog usavršavanja nastavnika mađarskog jezika.





Druga po redu međunarodna i stručna konferencija „Kominikacija i jezik“ održana je od 22. do 23. studenoga 2018. godine na Filozofskome fakultetu Osijek pod nazivom „Manjine kako ih vidimo i čujemo“. Riječ je o nastavku započetoga niza konferencija čiji je glavni organizator Institut za jezik Glotta, a suorganizatori su mu Katedra za mađarski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Osijek, Mađarska jezikoslovna istraživačka mreža Termini (Mađarska) i Institut za jezik Imre Samu (Republika Austrija), dok je stručni podupiratelj skupa pečuški ogranak Mađarske akademije znanosti. Prvoga dana skupa raspravljalo se o pitanjima stručnoga prevođenja u području prava, državne administracije i pravosuđa te medija, a izlagači iz Hrvatske, Mađarske, Srbije i Austrije održali su i nekoliko predavanja o manjinama u medijima. Drugoga dana skupa izlagači su bili apsolventi i diplomirani studenti Katedre za mađarski jezik i književnost, koji su pod mentorstvom svojih profesora predstavili rezultate vlastitih istraživanja, a organizaciju ove konferencije, kao i njezina trećega dijela, koji je održan 6. i 7. prosinca 2019. godine, novčano je poduprla Fondacija Bethlen Gábor Zrt.





Širina konferencije s područja geografske lingvistike, koja je održana 24. i 25. svibnja 2018. godine, zrcali se prije svega u raznovrsnosti znanstvenih područja iz kojih dolaze njezini sudionici: lingvisti, geografi, geoinformatičari, istraživači društvenih kontakata, kulturni antropolozi i povjesničari kulture te povjesničari, etnografi i stručnjaci za arhivsku građu koji proučavaju migracije i manjinska pitanja. Domaćini skupa bili su Filozofski fakultet Osijek i Institut za jezik Glotta, a suorganizatori i partneri u njegovu održavanju bili su Katedra opće i mađarske lingvistike Filozofskog fakulteta Sveučilišta Babeş–Bolya iz Cluj-Napoce te Katedra mađarske lingvistike Sveučilišnog kampusa Savaria Filozofskog fakulteta Sveučilišta Eötvös Loránd. Konferenciji je stručnu potporu pružilo i Mađarsko lingvističko društvo.


Katedra za suvremeni hrvatski jezik Odsjeka za hrvatski jezik i književnost svake dvije godine na Filozofskom fakultetu Osijek organizira znanstveni skup Od norme do uporabe, a ukoričeni su dokazi znanstvene relevantnosti dosada održanih skupova zbornici radova: Od norme do uporabe 1 (2018.) urednice Jadranke Mlikote i Od norme do uporabe 2 (2020.) urednice Maje Glušac. Osnovna je tema skupa posvećena normativnim pitanjima hrvatske jezične povijesti i suvremenosti na svim jezičnim razinama, kao i pitanjima odnosa standardnih i nestandardnih idioma te utjecaja stranih jezičnih sustava na hrvatski. Prvi je skup održan u rujnu 2016., a prigodnim su plenarnim izlaganjima tematski okvir skupa najavile prof. dr. sc. Marija Znika s radom Standardnojezična norma u teoriji i praksi i prof. dr. sc. Diana Stolac s temom Raskorak između norme i uporabe. Na skupu je je sudjelovao 21 znanstvenik te je izloženo 13 radova. Drugi je skup održan u rujnu 2018. godine, a uz stalnu temu, imao je i zaseban tematski blok: s obzirom na dvije obljetnice – 730 godina od proglašenja Vinodolskoga zakonika (1288.) i 175 godina od njegova prvotiska u Kolu (1843.) – glavna je tema skupa bila posvećena jezičnoj stilizaciji administrativnih tekstova. Naime Vinodolski je zakonik najstariji hrvatski zakonski tekst koji se ubraja među najstarije europske pravne dokumente pisane narodnim jezikom. Tekst je sačuvan u prijepisima, od kojih je najstariji iz 16. stoljeća, a prvi ga je izdao Antun Mažuranić 1843. u časopisu Kolo latiničnom transliteracijom („kako je u rukopisu”) i transkripcijom („kako se čita”). U vezi sa središnjom temom skupa dva su plenarna izlaganja održale znanstvene savjetnice s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje: dr. sc. Milica Mihaljević govorila je o nazivlju i razvoju osobnoga podstila administrativnoga funkcionalnog stila, a dr. sc. Lana Hudeček svoje je izlaganje posvetila leksikografskoj obradi administrativizama. Na skupu su sudjelovala 24 znanstvenika te je izloženo 17 radova, a s obzirom na nepredvidive okolnosti i epidemiološku situaciju ovogodišnji je skup Od norme do uporabe 3, koji se trebao održati u rujnu 2020. godine, odgođen za sljedeću godinu.





Čuvena hrvatska teatrološko-kazališna manifestacija „Krležini dani u Osijeku”, na kojoj međunarodna znanstvena i stručna sudjelovanja nisu bila rijetkost, proslavila je početkom prosinca prošle godine tri desetljeća postojanja. Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske te uz utemeljitelje Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta HAZU i Filozofski fakultet Osijek, Krležini su dani proslavili jubilej uz umjetnički dio programa: izložbu posvećenu povijesti osječkih Krležinih dana, kroz niz kazališnih izvedbi od kojih valja izdvojiti Bez trećega M. Begovića u izvedbi Gala teatra, šibensku Ledu M. Krleže u režiji B. Svrtana te autorski projekt Selme Mehić i Maje Đurinović Krležina Saloma. Stručno-znanstveni segment Dana bio je vezan uz promocije recentne hrvatske teatrološko-dramatološke literature, preciznije, promovirane su sjajne knjige Lucije Ljubić Od prijestupnice do umjetnice, Maje Đurinović Taj tvrdoglavi plesni vitalizam i Zlatka Svibena Od Bele do Isabelle, uz zbornik s prošlogodišnjih Krležinih dana. Središnji, znanstveni dio manifestacije postavljen je slavljenički te je promišljao o trideset godina znanstvenog skupa Krležini dani u Osijeku iz različitih fokusa. Uz dvadesetak vodećih hrvatskih teatrologa i dramatologa, inicijalan i zamjetan autoreferencijalni nastup imao je jedan od ponajboljih hrvatskih dramskih pisaca, Osječanin Davor Špišić, pod naslovom Moj život u drami – dramaturgija pisca zanatlije, koji je donekle ublažio počesto hermetična, ali za kazališnu povijest izrazito vrijedna izlaganja humanističkih znanstvenika, od kojih je nekolicina bila usmjerena k iznimno bogatom osječkom kazališnom životu (Boris Senker: Redatelji i režija u osječkim priopćenjima Branka Hećimovića; Dubravka Crnojević-Carić: Stanislav Marijanović i trajni povratci zavičajnicima; Ljubomir Stanojević: Ivkovićevo kazališno razdoblje; Branka Brlenić Vujić: Krleža – Osijek – srednjoeuropski prostor; Sibila Petlevski: Teatrološki doprinos Nikole Batušića Krležinim danima; Adriana Car-Mihec: Teatrološki prinosi Darka Gašparovića Krležinim danima; Ana Gospić Županović: Dramsko pismo Slobodana Šnajdera unutar Gašparovićeva teatrološkog opusa; Ivan Bošković: Fabrijevi interventi na Krležinim danima u Osijeku; Velimir Visković: Branimir Donat – veliki zaigrani dječak naše kritike i teatrologije; Suzana Marjanić: Etnoteatrologija i feministička kritika na Krležinim danima u Osijeku: primjer Ivan Lozica i Lada Čale Feldman; Helena Peričić: Supek/Brešan/Šnajder – tri uvoda u Krležine dane; Martina Petranović: Krležini dani u Osijeku – zatočnik hrvatske teatrologije; Ivana Žužul: Što hrvatska književna historiografija duguje Krležinim danima?; Antun Pavešković: Starija književnost na Krležinim danima; Hrvojka Mihanović-Salopek: Miroslav S. Mađer kao pisac dramskih jednočinki i autor dramskih adaptacija; Ozana Iveković: Pučka drama i pučko kazalište na Krležinim danima; Marijan Varjačić: Kajkavsko kazalište i Krležini dani; Ivan Trojan: HNK u Osijeku i Krležini dani; Lucija Ljubić: Krležini dani u Osijeku i hrvatska drama od 1990. do danas; Višnja Kačić Rogošić: Nova mlada kazališna scena 1990-ih; Ana Lederer: Tema: Balet; Maja Đurinović: Plesne teme Krležinih dana u Osijeku; Igor Tretinjak: Lutke i lutkarstvo na Krležinim danima te Mira Muhoberac: Smjernice za daljnji razvoj Krležinih dana u Osijeku).


Ukoliko smjestimo rekonstrukciju minulih osječkih kazališnih činova u prvi plan, bez konzultiranja do danas objavljenih zbornika Krležinih dana posao je nemoguće pravilno obaviti. Stoga u ovoj prigodi valja podsjetiti i na nekolicinu imena zbog kojih nam je povijest Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, utemeljenog 1907. godine, izrazito dostupna i objektivno predočena upravo zahvaljujući teatrološkoj manifestaciji Krležini dani, koja se u Osijeku kontinuirano odvija već trideset godina. Suvremeni teatrolozi i dramatolozi, kada pišu o osječkom kazališnom životu, od utemeljenja hrvatskoga kazališta pa sve do druge polovice 20. stoljeća, nezaobilazno se referiraju na osječke književne povjesničare: Tomu Matića, Kamila Firingera, Dragana Mucića, Stanislava Marijanovića, glazbenu povjesničarku Gordanu Gojković, kazališnog kritičara Ernesta Dirnbacha i dr. Upravo će tekstovi navedenih autora biti na marginama gotovo svih hrvatskih teatrologa i književnih povjesničara koji su ostavili neizbrisiv trag u smislu rekonstrukcije povijesti osječkog nacionalnog kazališta, a riječ je vrlo često o osobama koje stoje podalje od reflektora i javne prepoznatljivosti svojstvene predvodničkim umjetničkim strukama: Borisu Senkeru, Nikoli Batušiću, Branku Hećimoviću, Antoniji Bogner-Šaban, Milovanu Tatarinu, Dubravki Crnojević-Carić, Branimiru Donatu, Julijani Matanović, Marijanu Varjačiću, Antunu Petrušiću, Petru Šarčeviću, Ljubomiru Stanojeviću, Ani Lederer, Kristini Peternai, Tihomiru Živiću i dr.

Godine 2001. pokrenut je i međunarodni znanstveni skup „Modernitet druge polovice dvadesetog stoljeća, Ivan Slamnig – Boro Pavlović, postmodernitet”, koji se održava do 2012. s pet reciprocitetnih skupova u Osijeku i Institutu za Slavistiku u Poznanju, a dvaput je imao i sekcije u Budimpešti te dvaput u Pečuhu, pa su i svesci pet međunarodnih zbornika s tih skupova – s posebnim fenomenom: desetak osječkih studentskih radova koji su prošli ravnopravno međunarodno recenziranje u izvorne znanstvene radove – četiri puta objavljivani u sunakladništvu.





Međunarodni znanstveni skup Hrvatski sintaktički dani zamišljen je kao jedinstveno mjesto za predstavljanje i iznošenje različitih sintaktičkih shvaćanja i modela primjenjivih na hrvatski jezik ili u komparativnim opisima hrvatskoga i drugih jezika, a isto tako i kao mjesto za susretanje, upoznavanje i razmjenu iskustava stručnjaka koji se bave sintaksom. Skup pokreće Filozofski fakultet Osijek, Katedra za hrvatski jezik i jezikoslovlje, u suorganizaciji s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba, a održava se svake treće godine u svibnju na Filozofskom fakultetu Osijek. Prvi skup održan je 11. i 12. svibnja 2006. godine. Dosad je održano šest skupova s ovim temama: sintaktičke kategorije, sintaksa padeža, sintaksa glagola, red riječi, imenska skupina i sintaksa zavisnosložene rečenice. U okviru programa skupa dodjeljuje se nagrada „Adolfo Veber Tkalčević“ za vrijedan prinos opisu sintakse hrvatskoga jezika.





Općina Lipovljani kao domaćin svake godine upriličuje znanstveno-stručni skup Dani Josipa Kozarca u Lipovljanima. Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku jedan je od suorganizatora skupa, a radno sudjeluje na skupu svake druge godine s jezičnim i/ili književnim temama. Šumarske su teme također zastupljene svake druge godine, a njih organizira Šumarski fakultet u Zagrebu. Osim Općine Lipovljani, Filozofskoga fakulteta Osijek i Ogranka Matice hrvatske u Osijeku (Odjel za hrvatski jezik), suorganizatori su mu Šumarski fakultet u Zagrebu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Centar za znanstveni rad u Vinkovcima), Učiteljski fakultet u Zagrebu, Hrvatske šume i Institut za arheologiju u Zagrebu. Skup se održava od 2013., a svake druge godine ‒ kada je skup posvećen književnoteorijskim i jezikoslovnim temama ‒ na njemu sudjeluju i profesori i studenti Filozofskog fakulteta Osijek.





Međunarodnu konferenciju LIDA (Libraries In the Digital Age – Knjižnice u digitalnom dobu) od 2000. godine organizira Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek u suradnji s Odjelom za informacijske znanosti Sveučilita u Zadru i Školom za informacije i komunikaciju Sveučilišta Rutgers, SAD. Konferencija se do 2010. održavala svake godine u Dubrovniku, a od tada se održava svake druge godine u Zadru. LIDA 2020, kojom se trebala obilježiti 20. obljetnica ove konferencije, otkazana je, nažalost, zbog pandemije virusa COVID-19, no nadamo se da će se održati u travnju sljedeće godine u Dubrovniku.


Konferencija LIDA okuplja znanstvenike i praktičare, studente i profesore iz područja informacijske i komunikacijske znanosti iz čitavog svijeta koji predstavljaju spoznaje dobivene u znanstvenim istraživanja ili kritičkim promišljanjima svoje prakse te raspravljaju o izazovima koji stoje pred knjižnicama i drugim informacijskim ustanovama. Odabrani se radovi sa skupa objavljuju u zborniku skupa koji je tijekom vremena mijenjao svoj oblik (od tiskanog zbornika, preko e-zbornika do priloga u specijalnom broju prestižnog međunarodnog časopisa Education for Information). Na konferenciji obično sudjeluje oko 100 sudionika, kako predavača tako i slušatelja, iz tridesetak zemalja širom svijeta (Austrija, Belgija, Brazil, Češka, Danska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Indija, Irska, Italija, Jamajka, Japan, Južnoafrička Republika, Kanada, Kina, Mađarska, Nizozemska, Novi Zeland, Njemačka, SAD, Singapur, Slovačka, Slovenija, Švedska, Švicarska, Tajland, Tajvan, Turska, Velika Britanija itd.). Studenti s Odsjeka za informacijske znanosti redovito sudjeluju na konferenciji LIDA kao izlagači (predstavljaju svoje radove u obliku predavanja i postera), ali i kao članovi organizacijskog odbora, pri čemu usvajaju važne praktične vještine.





Povodom 30-godišnjice osnutka Odsjeka za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Osijek, godine 2008. organiziran je znanstveni skup Cognitive Approaches to English. An International Conference to Mark 30 Years of English Studies in Osijek (30YESO). Skup je održan dana 18. i 19. listopada 2007. godine na Filozofskom fakultetu Osijek i okupio je eminentne domaće i inozemne stručnjake iz područja kognitivne lingvistike i književnosti. Tradicija obilježavanja obljetnice osnutka Odsjeka za anglistiku FFOS-a nastavljena je i 2012. godine održavanjem znanstvenog skupa 35 Years of English Studies in Osijek (30YESO) 15. i 16. listopada 2012.


Odsjek za engleski jezik i književnost sudjelovao je i u organizaciji 22. međunarodnog znanstvenog skupa Lingvistika javne komunikacije održanom na Filozofskom fakultetu Osijek od 22. do 24. svibnja 2008. godine u organizaciji Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku (HDPL). Na skupu je sudjelovalo više od stotinu izlagača iz Hrvatske i inozemstva koji su predstavili mnogobrojne aspekte lingvistike javne komunikacije kao središnje teme skupa.


Godine 2015. Katedra za književnost Odsjeka za engleski jezik i književnost kao predstavnik Filozofskog fakulteta Osijek suorganizirala je s Filozofskim fakultetom u Nikšiću i Department of English, University of Central Oklahoma Edmond (SAD) međunarodni znanstveni skup Contemporary Indigenous Realities održan od 25. do 27. lipnja u Nikšiću (Crna Gora). U fokusu skupa bilo je proučavanje starosjedilačkih kultura u svijetu oslanjanjem na interdisciplinarna istraživanja i spoznaje iz kulturoloških i etničkih studija, filozofije, sociologije, antropologije, povijesti, umjetnosti, književnosti, lingvistike i pedagogije.


Godine 2016. članica Katedre za književnost engleskog govornog područja Odsjeka za engleski jezik i književnost suorganizirala je s kolegama sa Sveučilišta Opole (Poljska) i seminar u sklopu skupa ESSE-13 pod nazivom Travel and Disease across Literatures and Cultures. Serminar je održan od 22. do 26. kolovoza 2016. godine u Galwayu (Republika Irska). Tema seminara bilo je istraživanje načina na koje se bolest i putovanje predstavljaju i obrađuju u književnosti, filmu i umjetnosti, s posebnim fokusom na tretmanu pozne dobi, mentalne uravnoteženosti i zdravlja.


Akademske godine 2016./17. u organizaciji Odsjeka za engleski jezik i književnost održana su dva znanstvena skupa: The Third International Symposium on Figurative Thought and Language (FLT3) 2017. i Adaptation: Theory, Criticism, Pedagogy.


Trodnevni simpozij The Third International Symposium on Figurative Thought and Language (FTL3), održan od 26. do 28. travnja 2017. na Filozofskom fakultetu Osijeku, bio je nastavak dvaju prijašnjih simpozija održanih u Solunu (Grčka) i Paviji (Italija). Tema skupa bilo je proučavanje poveznica između figurativnog jezika i mišljenja, prvenstveno s kognitivnolingvističkoga stajališta i s ciljem povezivanja interdisciplinarnih saznanja iz kognitivne znanosti, neuroznanosti i filozofije uma, uporabom niza metoda i protokola iz eksperimentalnih istraživanja, korpusne lingvistike, međujezične i kontrastivne analize, analize diskursa, prevođenja i dr. Skup je okupio dvjestotinjak sudionika, uz eminentne plenarne govornike i izlagače iz polja kognitivne lingvistike.


Međunarodni znanstveni skup Adaptation: Theory, Criticism, Pedagogy održan je od 23. do 25. veljače 2017. godine u organizaciji Katedre za književnost engleskog govornog područja Odsjeka za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Osijek. U fokusu toga skupa bilo je proučavanje teorije, kritike i načina podučavanja adaptacija književnih djela. Na skupu je radove izložilo četrdesetak međunarodnih izlagača, među kojima i niz studenata.


Povodom proslave 25. obljetnice hrvatsko-kanadskih diplomatskih odnosa, dana 14. svibnja 2018. na Filozofskom fakultetu Osijek održan je i kanadistički seminar pod nazivom Page, Stage, Screen, Voice: A Canadian Studies Seminar. Na seminaru je izlagalo pet uglednih profesora kanadistike – Andrew Burke (University of Winnipeg), Alan D. Filewod (University of Guelph), Candida Rifkind (University of Winnipeg), Karis Shearer (University of British Columbia, Okanagan) i Linda Warley (University of Waterloo), kao i Erín Moure, nagrađivana kanadska pjesnikinja. Seminar je održan u suradnji i suorganizaciji kanadskog veleposlanstva u Hrvatskoj, Hrvatsko-kanadskog akademskog društva, Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odsjeka za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Osijek. Teme su obuhvaćale pitanja kanadske umjetnosti i kulture s naglaskom na kolonijalnoj prošlosti Kanade i posljedicama kolonijalnih odnosa koje se i danas osjećaju u svim sferama života, pa tako i unutar kulturno-umjetničke produkcije. Kanadski akademici raspravljali su o suvremenom stripu kao žanru koji privlači sve veću pozornost kritike i teorije i koji se na specifičan način bavi iskustvom kanadskih Prvih Naroda, o kanadskom dokumentarnom filmu, kazalištu i poeziji, i to posebice s gledišta transnacionalnosti i multikulturalnosti, uz naglasak na različitim ekonomskim i političkim mehanizmima koji utječu na konstrukciju i percepciju onoga što se smatra kanadskim identitetom. Interdisciplinarnom seminaru, koji je spojio društvene i humanističke teme i pobliže upoznao osječku publiku s aktualnim pitanjima iz kanadskog akademskog, umjetničkog i svakodnevnog života, nazočio je velik broj studenata i ostalih zainteresiranih građana.

Ove će se godine u organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku i Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest održati i Znanstveni skup u povodu 100. obljetnice podjele Baranje prema Trianonskom ugovoru (1920.). Hrvatska historiografija nije se dosad u većoj mjeri bavila baranjskim povijesnim temama i pitanjima, pa se ovim skupom želi potaknuti sustavnije zanimanje za povijest toga tradicionalno multietničkog prostora uz Dunav i u južnoj zoni središnje Panonske nizine. Povod održavanju znanstvenog skupa jest 100. obljetnica Trianonskog ugovora kojim je, u sklopu utvrđivanja granica samostalne Kraljevine Mađarske, povijesna regija i dotadašnja županija Baranja podijeljena na veći sjeverni i manji južni (jugoistočni) dio. Južni dio, smješten u kutu koji tvori sutok Drave s Dunavom, s glavnim središtima u Dardi i Pélmonostoru ili Monoštoru (od 1922. Beli Manastir), pripao je tada Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnijoj Jugoslaviji. U obnovljenom političkom okviru Jugoslavije nakon Drugoga svjetskog rata, jugoistočna Baranja postala je sastavnim dijelom Hrvatske kao jugoslavenske federalne jedinice te od tada zajedno sa Slavonijom tvori cjelinu slavonsko-baranjske makroregije na istoku Hrvatske. Skup bi trebao okupiti kompetentne izlagače koji će u svojim referatima, a zatim i u radovima u zborniku skupa, obraditi raznorodne aspekte i slojeve povijesti u prvom redu hrvatskog dijela Baranje, i to ne samo u posljednjih stotinjak godina nego i u ukupnom rasponu dokumentirane povijesti od starog vijeka do najnovijeg vremena: demografske, političke, upravne, gospodarske, kulturne, crkvene, socijalne itd.

Goran Tanaković