Ujesen i zimu iznimno je važno poboljšati imunitet, a jedan od najboljih i najpouzdanijih saveznika u borbi protiv infekcija koje su česte u navedenim godišnjim dobima su - vitamini.

Vitamina A ili beta-karotena ima u namirnicama životinjskog i biljnog podrijetla. U namirnicama životinjskog podrijetla - ribi, jetrici i mliječnim proizvodima - vitamin A je u obliku retinola i dehidroretinola, a u namirnicama biljnog podrijetla nalazi se kao provitamin A, koji je posebno važan u obliku beta-karotena. Dnevno je potrebno unijeti 2,1 mg provitamina A. Izuzetno je važan kao čuvar vida, ali i u zaštiti kože i sluzokože. Biljne namirnice bogate beta-karotenom su mrkva, bundeva i ostalo tamnonarančasto voće i povrće, alge, tamnozeleno lisnato povrće... Kuhanjem se provitamin i vitamin A ne uništavaju, a budući da nisu topivi u vodi, ostaju najvećim dijelom u namirnicama.

Ne treba pretjerivati s njegovim unošenjem jer se u većim količinama akumulira u organizmu, što može dovesti do intoksikacije.Vitamin D iznimno je važan za zdravlje jer utječe na vezivanje kalcija u kostima. Potrebu za njim zadovoljit ćete ako bar tri puta tjedno provedete po 15 minuta na suncu. Drugi način da unesete prijeko potrebnu dnevnu dozu vitamina D od 0,005 mg je odgovarajuća prehrana. To je posebno važno zimi, zato ne zaboravite da ga najviše ima u masnoj ribi, sardinama, tunjevini, jajima... Vitamin E osigurava zaštitu stanica jer poboljšava iskorištenost kisika u organizmu i štiti krvne žile i kožu od slobodnih radikala. Osim što je poznat kao “vitamin ljepote”, pridonosi zaštiti od ateroskleroze i tromboze. Njime su bogata različita hladno prešana biljna ulja, klice sjemena pšenice, riže i pamuka, lisnato povrće, lješnjaci, bademi… Dnevne potrebe iznose 10 - 15 mg, a za žene 19 mg. Kompleks vitamina B utječe pozitivno na stres i živciranje, drugim riječima - jača vaše živce. Ove ćete vitamine naći u mesu, mlijeku i ribi, iznutricama, integralnim žitaricama, jajima, riži…

B1 - ima iznimno važnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, ali i u funkcioniranju živčanog sustava. Najbolji su izvor B1 vitamina integralne žitarice, kruh, crveno meso, žumance i zeleno povrće. B3 - ima važnu funkciju u normalnom radu mozga i regulaciji krvnog tlaka, a važan izvor ovog vitamina je kikiriki. B6 - ima zapaženu ulogu u metabolizmu pojedinih aminokiselina, masti i glukoze. Sudjeluje i u sintezi hemoglobina. Ima ga u orasima, riži i bananama te u sardinama. B9 (folna kiselina) - važan je za razvoj novih stanica, a naročito kod stvaranja crvenih krvnih zrnaca. Zbog te je uloge folna kiselina prijeko potrebna u prehrani djece i trudnica. Ima je u kvascu, jetrici, zelenom povrću, integralnim žitaricama. B12 - posebno utječe na dobro raspoloženje, smanjuje razdražljivost, poboljšava koncentraciju i pamćenje. Sprječava anemiju, potpomaže rast u djece i povećava apetit. Može ublažiti tegobe za vrijeme i neposredno prije menstruacije. Nutricionisti su dugo bili uvjereni da vitamin B12 sadrže samo namirnice životinjskog podrijetla (jetrice, jaja, riba), kao i pivski kvasac, međutim, novija su istraživanja pokazala da je i neka hrana biljnog podrijetla bogata ovim vitaminom.