Objavljeno 25. rujna, 2020.
Peti krug porezne reforme trebao bi omogućiti tvrtkama brži oporavak
Peti krug porezne reforme i problemi koji muče poduzetnike bile su teme sastanka predstavnika gospodarstva s ministrom financija Zdravkom Marićem u petak, u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
"Ključni je problem gospodarstvenicima osiguranje likvidnosti poduzeća na kvartalnoj bazi, a HAMAG i HBOR u ovome su trenutku prespori glede tog pitanja. Razgovarali smo i o zaštiti domaće proizvodnje te mogućnostima prilagodbe potpora za očuvanje radnih mjesta, uzimajući u obzir specifičnosti pojedinih sektora. Ministar je do sada pokazao da sluša gospodarstvo i uvjeren sam da će i peti krug porezne reforme ojačati naše tvrtke i omogućiti im da se što prije oporave od koronakrize“, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović.
Poduzetnici, između ostaloga, traže i izmjene u naplati poreza na dohodak u obliku povećanja neoporezivog dijela dohotka za radnike u prerađivačkoj industriji te ponovno uvođenje olakšice za reinvestiranu dobit, kako bi se potaknule investicije.
Ministar Marić prezentirao je dosadašnje rezultate porezne reforme zamolivši poduzetnike da ih prouče u svojim tvrtkama.
"Naše su glavne poruke porezno rasterećenje i pogled prema naprijed, jer je pred nama velik posao, a na tom putu moramo iskoristiti novac EU-a koji nam je dostupan. Ono što vam nudimo u petom krugu reformi to je snižavanje stope poreza na dobit i dohodak, mislim da je to više nego dovoljno, ali svakako želim čuti što želite i glede parafiskalnih nameta i drugih opterećenja", naglasio je Marić, dodavši kako se pokazalo da snižavanje poreznih stopa utječe na širenje baze, i u konačnici donosi više u budžet, ali da i tu postoji donja granica te se ne može snižavati beskonačno. Upozorio je da će i koronakriza proći, ali da će nam ostati demografski problem kao goruća tema.
Zvonimir Viduka, direktor tvrtke Altpro, jednog od najvećih hrvatskih izvoznika, izjavio je kako se zasad uspijevaju nositi s problemima poput otežane isporuke robe, ali očekuju mjere koje će im olakšati poslovanje. "Mi smo elitni dio gospodarske vojske koji donosi novac u državu, a ne opterećuje ju, ali sada nam treba pomoć. Ovo je prilika da se usmjere na nas koji u ovim teškim vremenima radimo vani", rekao je Viduka, napomenuvši da žele što manji porez na dobit, jer se tako oslobađa investicijski potencijal kompanija.
"Naše liste zahtjeva su dugačke, ali gorući problem nam je europski plan oporavka. Znamo da je otprilike 20 posto tog EU novca izdvojeno za IT, pa nas zanima kako je to raspoređeno. Naravno, i svi drugi porezni ustupci čine nas konkuretnijima, jer treba nam prostor da možemo nagrađivati radnike i zadržati ih", rekao je predsjednik Udruženja za IT HGK i direktor tvrtke Infosit Goran Mrvoš.
Nikolina Babić iz drvoprerađivačke tvrtke Pana kazala je kako očekuje nova rasterećenja za drvnu industriju koja će im omogućiti da zadrže proizvodnju u ruralnim područjima.
Dijana Pavlović
DUGOVI ZDRAVSTVA i KRAĐE U TRGOVINAMA
Na problematiku 2,4 milijarde kuna godišnje dugova zdravstvenog sustava veledrogerijama, upozorio je Tomislav Kulić iz Phoenix farmacije. "Opskrba lijekova opet je dovedena u pitanje, veledrogerije su na koljenima i više nemamo mogućnosti zaduženja", istaknuo je, a predsjednik Uprave Belupa Hrvoje Klasić pripomenuo je da dugovi zdravstva potiču lanac nelikvidnosti koji se onda prebacuje i na domaću proizvodnju. Marić je odgovorio da taj problem traži sustavno rješenje, jer se te rupe ne mogu vječno krpati iz proračuna. Berislav Saraja iz Čazmatransa skrenuo je pozornost na uslugu javnog prijevoza, kazavši da im je bilo lakše kad se nije radilo, nego sada kada se radi, što je apsurdno. "Počela je škola, ljudi idu na posao, i na nas se vrši pritisak da vozimo, ali imamo velike gubitke", požalio se. Ivica Katavić iz KTC-a požalio se na organizirane krađe u trgovinama. "Zbog maski ne možemo identificirati počinitelje koji rade u grupama i uglavnom kradu ono što mogu na brzinu preprodati, alkoholna pića i sl. Policija ne reagira na krađe čija je šteta manja od 1000 kuna, a nama te sitne krađe nisu porezno priznate kao rashod", rekao je Katavić.