Objavljeno 24. rujna, 2020.
Stožer je stručno, operativno i koordinativno tijelo za provedbu civilne zaštite, a djeluje pod neposrednim nadzorom Vlade RH. Neupitno je da Stožer pripada tijelima vlasti. Rekao je to predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović na konferenciji za novinare, iznoseći obrazloženje odluka suda za koje postoji poseban interes javnosti.
"Odluka o tome hoće li se pojedina prava ograničiti pozivanjem na članak 17 Ustava isključivo je u nadležnosti Sabora. Ustavni sud nije nadležan ocjenjivati treba li ili ne Sabor u posebnim okolnostima, neovisno o tome jesu li ili ne navedena u članku 17 primijeniti ili ne taj članak Ustava. Činjenica da zakoni i mjere nisu donijeti na osnovu članka 17 ne čini te zakone i mjere neustavnima", rekao je Šeparović. "Stožer civilne zaštite donosi odluke i upute koje provode lokalni stožeri. Dopunjen je članak 14 Zakona o zaštiti pučanstva. U takvim slučajevima mjere predviđene tim zakonom, uz ministra zdravstva, ovlašten je narediti i Stožer", rekao je Šeparović. "Pojedinačne odluke Stožera podložne su sudskoj i izvansudskoj kontroli. Ustavni sud odlučio je da mjere Stožera imaju isti cilj, sprječavanje širenja pandemije i zaštite zdravlja, i zato je neupitna njihova validnost. Slijedom svega navedenog, Ustavni sud odlučio je da se donošenjem zakona sa svrhom sprečavanja i širenja zaraznih bolesti propisuju mjere kojim se ograničavaju neka prava i slobode, Hrvatski sabor je postupao u skladu s svojim ovlastima", ističe Šeparović. Dodao je kako se mjere koje je Stožer donio smatraju sigurnosnim mjerama, ali njima nije uspostavljena zakonska ovlast "jer je ona nastala još ranije u skladu sa Zakonom o civilnoj zaštiti".
Govoreći o mjeri samoizolacije koja se primjenjuje na zdrave osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženom osobom, rekao je da ona nije sporna, kao ni cilj kojim se želi postići. "To je mjera preventivne naravi kojom se žele spriječiti kontakt s ostalim zdravim osobama, drugim riječima samoizolacijom se osobama, za koje postoji razina sumnje da su bile izložene zarazi, želi spriječiti mogućnost širenja zaraze", rekao je Šeparović.
Prema njegovim riječima, mjere koje je donio Stožer Ustavni sud je ispitao iz aspekta zaštite dostojanstva. Naglasio je da pravo na zaštitu zdravlja nadopunjuje temeljna prava "i ta su prava, koja se odnose na zdravlje, neraskidivo povezana".
Uzimajući u obzir razloge koje je navelo Ministarstvo zdravstva, Ustavni sud ocijenio je da nalaganje obveznog nošenja maski predstavlja nužnu mjeru u svrhu zaštite zdravlja građana. "U posebnim okolnostima, kako bi se zaštitilo zdravlje građana, postoji obveza države da poduzme nužne mjere za zaštitu zdravlja građana. U takvim okolnostima zaštita zdravlja ima prevagu nad drugim pravima građana i oni su dužni postupati u skladu s tim mjerama radi zaštite zdravlja populacije. Odluka pojedinaca da ne nose maske ne može se okarakterizirati kao njihovo pravo na individualni izbor. Ostavljanje građanima prava na izbor može imati teške posljedice za zdravlje drugih građana. Postoji prijeka društvena potreba zbog kojih je uvedena obveza nošenja maski", rekao je Šeparović. Novinari su ga pitali za mogućnost tužbi zbog neustavnosti zabrane rada nedjeljom. "Ova odluka ne daje nikome osnovu za tužbu. Hoće li netko tužiti ili ne pred građanskim sudovima, to ja ne mogu predviđati", rekao je Šeparović.
I.Bošnjak
OPRAVDANIJE JE NE RADITI PETKOM
Šeparović je govorio i o neustavnosti zabrane rada nedjeljom. "U ovom slučaju Ustavni sud nije imao prijedloge za ocjenu ustavnosti, nego je to odlučivao na vlastitu inicijativu. Vlada je u svom očitovanju navela da je uzela brojne čimbenike, među njima i podatke iz kojih proizlazi da se najveća dobit u trgovinama ostvaruje petkom, a ne nedjeljom. Time je nedjelja identificirana kao dan umjerenog epidemiološkog rizika te se smatrala kao optimalan izbor, navela je Vlada. Ustavni sud ocijenio je da obrazloženje Vlade da prodajni objekti neće raditi nedjeljom nije uvjerljivo, jer su trgovine u vrijeme najgore epidemije radile svaki dan. Bilo bi opravdanije da neradni dan bude petak, a ne nedjelja", rekao je.
KRONOLOGIJA
Na pitanje zašto Ustavni sud nije ranije raspravljao o ustavnosti odluka Stožera i je li to bilo zbog izbora, Šeparović je rekao da je Ustavni sud od samoga početka pratio sve situacije vezane uz pandemiju. Prvi zahtjevi za ocjenu ustavnosti došli su početkom travnja, a posljednji u kolovozu, a ustaljena je praksa da Ustavni sud odluke koje imaju političke implikacije ne donosi u predizborno vrijeme. "Zamislite da smo ove odluke donijeli u tjednu prije izbora. Ustavni sud nije otišao na godišnji odmor, nego na ljetnu stanku. Ocijenili smo da nema razloga da se sastajemo tijekom ljeta, a ja sam osobno zadužio jednu savjetnicu da proučava odluke tijela EU-a. Sjednica je bila 14. rujna, a prethodno je stručni tematski sastanak bio 10. rujna, svi suci imali su dosta vremena pripremiti se za raspravu. Mislim da smo bili efikasni. Ovo nisu pravno složena pitanja, ali su složena u smislu podjela u hrvatskom društvu", ističe Šeparović.