Vlada je u četvrtak donijela smjernice za izradu državnog proračuna, kojima se projicira pad BDP-a za ovu godinu od osam posto, rast u 2021. za pet posto, kao i 3,4-postotni rast BDP-a u 2022. i 3,1-postotni u 2023. godini.


Prihodi državnog proračuna u 2021. godini, prema Vladinim projekcijama, iznosit će 147,1 milijardu kuna. Godinu poslije trebali bi biti 154,3 milijarde kuna te 156,7 u 2023. godini. Rashodi državnog proračuna 2021. trebali bi iznositi 157,7 milijardi kuna, što je povećanje s obzirom na plan za ovu godinu od 3,3 milijarde kuna, no taj plan bit će premašen zbog rashoda za mjere za očuvanje radnih mjesta.


Ministar financija Zdravko Marić kod prihoda ističe one od pomoći, koji bi u idućoj godini trebali iznositi 25,1 milijardu kuna, uglavnom iz europskih fondova. Kod rashoda napominje da će državni proračun u cijelosti jedinicama regionalne i lokalne samouprave kompenzirati gubitak prihoda od poreza na dohodak. Ovogodišnji proračunski manjak opće države trebao bi, prema projekcijama, iznositi 6,7 posto BDP-a, u 2021. godini 2,9 posto, što je unutar mastriških kriterija, 2022. godine 2,1, a 2023. godine 1,6 posto. Javni dug u 2020. Vlada očekuje na razini od oko 86 posto BDP-a, a u iduće tri godine očekuje se smanjenje toga udjela po prosječnoj stopi od dva postotna boda godišnje. Što se tiče inflacije, za 2021. projicira se njezina stopa od 0,8 posto, a u srednjoročnom razdoblju blagi rast na 1,2 odnosno 1,3 posto.


Premijer Andrej Plenković je ocijenio "dobrim" projicirani pad BDP-a u 2020. godini od osam posto, što je manje od prethodno projiciranog pada od 9,4 posto. "To je dobro, to je manji pad BDP-a nego procjena na početku krize zbog COVID-19", rekao je Plenković. Istaknuo je kako je za Vladu najvažnija tema program oporavka gospodarstva i jačanje njegove otpornosti. "Vjerujem da ćemo vrlo brzo ponovno doći na razinu odgovornog upravljanja javnim financijama, a to znači smanjivati javni dug, ostvarivati proračunski višak i držati investicijski kreditni rejting", rekao je Plenković. U tom smislu, dodao je, dobar signal je zadržavanje kreditnog rejtinga u najnovijim izvještaju rejting-agencije Standard & Poor‘s.


Ministar Marić je nakon sjednice Vlade izjavio da su nove proračunske projekcije temeljene na onome što je trenutno poznato te da ne uključuju neko buduće "zaključavanje".
Hrvatska udruga poslodavaca istaknula je u priopćenju kako Vladina najnovija procjena o manjem od očekivanja ovogodišnjem padu BDP-a od 8 posto upućuje na bolju izdržljivost hrvatskog gospodarstva od predviđanja. "Bez obzira na teške posljedice pandemije, njezin utjecaj nije ugrozio opću stabilnost hrvatskoga gospodarstva. Ipak, procijenjeni pad BDP-a od 8 posto ostavit će teške posljedice", poručili su iz HUP-a. Kako se dalje ističe u njihovu komentaru, pokazalo se da sektor turizma i ugostiteljstva ostvaruje presudan doprinos u nošenju s krizom te je važnost te grane gospodarstva ponovno potvrđena. "Budući da je rješenje pandemijske krize još uvijek neizvjesno, gospodarstvo tek očekuju mnogi izazovi i teškoće. Dio štete svakako je amortiziran brzom reakcijom Vlade RH u donošenju mjera pomoći gospodarstvu kojima je prioritet očuvanje radnih mjesta, ali podsjećamo da nam za dugoročni oporavak i ostvarenje očekivanog gospodarskog rasta mjere ne mogu biti od pomoći te da su nam potrebne dubinske strukturne reforme kako bismo nove krize dočekali spremniji i otporniji negoli smo to danas", zaključuje HUP. H/D.Pav.