Ekonomija
TRADICIONALNO OCJENJIVANJE KAKVOĆE MEDA U ŽUPANIJSKOJ KOMORI OSIJEK

Meda će biti manje na tržištu zbog lošijih klimatskih uvjeta u svibnju
Objavljeno 25. rujna, 2020.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Osijek održano je organoleptičko, ili osjetilno ocjenjivanje kakvoće sortnih vrsta meda. Posrijedi je aktivnost u sklopu manifestacije Dani meda, koja se održava svake godine početkom listopada u Osijeku.

Kako nam je rekao Igor Mikulić, viši stručni suradnik u Odsjeku za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo iz Hrvatske gospodarske komore, na ovogodišnje, 25. ocjenjivanje kakvoće sortnih vrsta meda, prijavljeno je 105 uzoraka meda proizvođača iz cijele Hrvatske, ali i iz susjednih zemalja, poput Mađarske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Dodao je kako je osjetilnom ocjenjivanju meda prethodila mirkoskopska i fizikalno-kemijska analiza uzoraka koja je provedena na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Ova akademska institucija partner je Županijske komore Osijek u ovom projektu.

- Zadovoljni smo ovim brojem uzoraka s obzirom na to da je ova pčelarska godina bila razmjerno loša. Pčelari se žale na loše klimatske uvjete u svibnju koji su pridonijeli smanjenoj proizvodnji meda od bagrema. Najviše imamo prijavljeno uzoraka cvjetnog meda, a zatim slijede bagrem, kesten i lipa. Iz nama susjednih zemalja stigla su 32 uzorka. Koronakriza nam je stvorila velike poteškoće u pribavljanju uzoraka iz inozemstva.

Proglašenje pobjednika i završna svečanost bit će u subotu, 3. listopada, u Županijskoj komori Osijek. Godišnje naših više od 7000 pčelara proizvede približno 8000 tona meda. Domaća proizvodnja pokriva i domaće potrebe. Procjenjuje se da prosječno trošimo dva kilograma meda po stanovniku godišnje. Prošlogodišnji uvoz meda bio je intenzivan, ali ipak manji nego 2018. Riječ je o nešto više od uvezenih 1000 tona meda. S druge strane izvezli smo 440 tona meda. Kakvoća našeg meda je neupitna, a to dokazuju i rezultati ovih natjecanja koje provodimo - istaknuo je Mikulić. D.Celing

MED OD DIVLJE TREŠNJE, KIMA I MAKLENA
Predsjednik deseteročlanog stručnog povjerenstva je prof. dr. sc. Dragan Bubalo s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, naš vrhunski autoritet kada je riječ o pčelarstvu. Istaknuo je ovogodišnji problem s bagremovom pašom koja je podbacila zbog loših klimatskih uvjeta, zbog čega je uzoraka bagremovog meda manje nego što je uobičajeno. Dodao je kako se prvi put susrećemo s uzorkom meda od kima, koji nam je stigao iz Mađarske. Spomenuo je i med od šumskih voćkarica, kao što su divlje trešnje, što je također raritet i jedan uzorak meda od maklena.
Najčitanije iz rubrike