Državno odvjetništvo odgovorilo je na niz kritika na njihov rad u aferi Janaf. "U svakom demokratskom društvu postoji, i mora postojati pravo na kritiku, pa tako i na kritiku rada pravosudnih tijela. Međutim, neke kritike, pa čak i omalovažavanje i optužbe na račun DORH-a i Uskoka, a kojima svjedočimo zadnjih dana, prelaze razinu prihvatljivu za jedno demokratsko društvo koje poštuje vladavinu prava i trodiobu vlasti kao najviše vrednote, koje jamči i Ustav", ustvrdio je DORH.


Dodaju da su položaj, dužnosti i ovlasti Državnog odvjetništva kao samostalnog i neovisnog tijela propisani Ustavom i drugim propisima. Ističu da je cilj i dužnost Državnog odvjetništva i Uskoka u suradnji s policijom provesti izvide, otkriti kazneno djelo i počinitelja te ga procesuirati i ishoditi pravomoćnu osuđujuću presudu u postupku koji se vodi prema zakonskim odredbama. "Pri tome se uvijek rukovodimo zaštitom probitaka kaznenog postupka i prikupljanjem dokaza o počinjenju kaznenih djela na temelju relevantnih zakonskih odredbi, vodeći računa o pravima obrane. Do pravomoćne osuđujuće presude kojom se nikome ne povređuje ni jedno pravo ne dolazi se spekulacijama i kalkulacijama, a kakvima svjedočimo u posljednjih nekoliko dana.


Dinamika i način postupanja u provođenju izvida u svakom konkretnom slučaju ovisi o do tada prikupljenim dokazima, postupovnim odredbama zakona, o postojanju svih obilježja pojedinih kaznenih djela koja se okrivljenicima stavljaju na teret, a koja su propisana Kaznenim zakonom". "Nakon donošenja rješenja o provođenju istrage, a u kojem se u skladu sa zakonskim odredbama obrazlaže osnovana sumnja da su okrivljenici počinili određena kaznena djela, sadržaj tog rješenja postaje dostupan svim sudionicima kaznenog postupka. Zakon o kaznenom postupku daje pravo svakom okrivljeniku da se brani na način koji smatra za sebe najpovoljnijim, zbog čega se u javnost često plasiraju neprovjerene i nepotpune informacije radi opstruiranja kaznenog postupka, a čemu i sada svjedočimo", objavio je DORH. Zaključuju da Državno odvjetništvo kao tijelo kaznenog progona ne može bitno utjecati na uzroke kriminalnog ponašanja, pa tako i korupcije, jer se prema logici stvari bavi posljedicama. "Ali da bismo u tome mogli biti uspješni potrebna nam je potpora zakonodavne i izvršne vlasti te povjerenje građana. Diskreditiranje državnog odvjetništva tome sigurno ne pridonosi", ističe DORH.
Iz DORH-a su ranije objavili i kako je zakonom zabranjen svaki oblik utjecaja na državne odvjetnike. Iako se pri curenju informacija u javnost govori o kršenju tajnosti istrage, treba razlikovati tajnu i nejavnu istragu kako je navedeno u Zakonu o kaznenom postupku. Razlika je u tome što kada je istraga tajna, ona je tajna za sve, a kada je nejavna, s podacima o njoj upoznat je samo određeni broj osoba. Prema mišljenju nekih stručnjaka, a tiče se curenja informacija, problem je negdje u samom Uskoku koji vodi predistražne radnje. Iako je određeni dio istraga pokrenut ciljano, većinom do novih podataka istražitelji dođu slučajno u okviru nekih drugih istraga, odnosno dok prate komunikaciju i kretanje osoba za koje su dobili nalog zbog sumnje u neko kazneno djelo. Nakon što se pojave nove informacije koje ukazuju na neko drugo kazneno djelo, traži se nalog za praćenje osoba u sasvim drugom predmetu. S.Lacić/H