Procjenjuje se da je ukupni dug liječnicima za neisplaćeni prekovremeni rad u proteklih sedam godina dosegnuo između jedne i 1,5 milijardi kuna, s kamatama i sudskim troškovima. U međuvremenu se pravomoćne sudske presude u korist liječnika zbog neadekvatnog obračuna prekovremenog rada povećavaju, a većina zdravstvenih ustanova odbija im isplatiti dosuđene dugove, pa su svoj novac prisiljeni od bolnica naplatiti putem ovrha, upozorio je ovih dana Hrvatski liječnički sindikat.

U kolovozu ove godine Hrvatska udruga bolničkih liječnika provela je i anketu među članovima o statusu tužbi koje su liječnici koncem 2018. godine poveli protiv poslodavaca u povodu neisplate dijela dodataka na plaću u prekovremenom radu. U anketi je sudjelovalo 713 ispitanika oba spola (46,9 % žena i 53,1 % muškaraca). Najviše ispitanika bilo je u dobnoj skupini između 40 i 50 godina (od 20 do 30 godina 1,1 %, od 30 do 40 godina 25,1 %, od 40 do 50 godina 39,7 %, od 50 do 60 godina 24,2 % te 60 i više godina 9,9 %), a većina ispitanika bili su specijalisti (93,8 %). Među ovim ispitanicima 51,6 % ispitanika zaposlenici su kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica ili klinika, 40,3 posto zaposlenici su općih bolnica, četiri posto ispitanika zaposleno je u specijalnim bolnicama, a preostalih četiri posto u drugim ustanovama. Ono što je bitno jest to da je prekovremeni rad u razdoblju od 2013. do 2020. godine ostvarilo čak 93,7 posto ispitanika, a drugih 6,3 posto podjednako ili ne znaju jesu li, ili nisu ostvarili prekovremeni rad. U međuvremenu, tužbu zbog neispravnog obračuna i isplate prekovremenog rada podiglo je 67,7 posto ispitanika, 7,5 posto nisu još, no planiraju je podići, dok tužbu nije podiglo 24,5 posto ispitanika.


Ova anketa pokazala je i da je prvostupanjsku sudsku presudu primilo 40,5 posto, a 3,8 posto još nije. Drugostupanjsku pravomoćnu presudu primilo je 22,6 posto, dok je 51 posto ispitanika još u očekivanju presude. Prvostupanjskom presudom dosuđeno je između 20.000 i 40.000 kuna u 14,6 posto ispitanika, 9,3 posto ispitanika očekuje između 40.000 i 60.000 kuna, a 9,1 posto između 80.000 i 100.000 kuna.


Isto istraživanje pokazalo je i da je do sada svega 12,7 posto ispitanika primilo isplatu na temelju pravomoćne sudske presude, dok 55 posto ispitanika još očekuje isplatu, premda su primili pravomoćnu sudsku presudu kojom je propisana obveza isplate u roku od osam dana od nastupa pravomoćnosti. U velikoj je većini ovih slučajeva taj rok prošao te presude podliježu zakonskim kamatama koje, baš kao i iznos pravomoćne sudske presude, čekaju isplatu iz okvira bolničkih limita HZZO-a namijenjenih dijagnostici i liječenju pacijenata, redovnim isplatama plaća zdravstvenim djelatnicima te podmirenju drugih redovnih troškova poslovanja. Unatoč svemu, 61,5 posto ispitanika koji su stekli uvjete za ovrhu zdravstvene ustanove nisu još ovršili ustanovu, dok isto planira u idućem razdoblju učiniti 48,7 posto ispitanika.

Stoga iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika poručuju kako je “vrijeme za isplatu dugova liječnicima koje su poslodavci godinama stvarali neispravnim obračunom plaća, o čemu je pravorijek koncem prošle godine dao i Vrhovni sud, potom i čitav niz drugostupanjskih županijskih sudova. Može li Hrvatska biti pravna država, ili će liječnici morati na ‘teži‘ način doći do svojih zasluženih, a neisplaćenih plaća”. N.Z.Eberhard