Novosti
EUROPSKI PARLAMENT O NESTAŠICI LIJEKOVA

Na tržištu EU-a 40 posto lijekova je iz trećih zemalja
Objavljeno 23. rujna, 2020.
Odgovor na nestašicu temelji se na vraćanju suvereniteta u zdravstvu

Europska unija već duže od dva desetljeća ima problema zbog nestašica lijekova i medicinske opreme, a koliko je to uistinu ozbiljno pitanje, na koje treba što prije pronaći adekvatan odgovor, najbolje je pokazala pandemija COVID-19.

Povratak iz Azije
Koronakriza upozorila je na veliku ovisnost EU-a i njezinih članica o trećim zemljama, prije svih o Kini i Indiji, kada je riječ o sirovinama za proizvodnju lijekova, ali i o nekim vrstama lijekova koje je jednostavno proizvesti ili im je pak istekao patent. Tako su se među najugroženijim pacijentima našli oboljeli od raka, kardiovaskularnih bolesti i bolesti živčanog sustava, a utvrđen je i znatan nedostatak cjepiva, antibiotika, anestetika i lijekova za povišen krvni tlak. Zapravo, samo lijekovi za liječenje raka (kemoterapija), zaraznih bolesti (cjepiva) i poremećaja živčanog sustava (epilepsije i Parkinsonove bolesti) čine više od polovine deficitarnih lijekova. Osim pacijentima taj je problem dobro poznat i zdravstvenim djelatnicima, jer se u razdoblju od 2000. do 2018. godine broj nestašica povećao 20 puta, a od 2008. godine 12 puta, zbog čega su pacijenti bili izloženi znatnom riziku i što je negativno utjecalo na kvalitetu zdravstvene usluge u državama članicama. Za EU je tako nestašica lijekova i medicinske opreme postala i geopolitički problem, a javno zdravlje postalo je geostrateško oružje koje može baciti na koljena cijeli kontinent. Aktualna pandemija, ocjenjuju stručnjaci, iznijela je na vidjelo gubitak dijela suvereniteta Unije.

A što je bio stvarni razlog takvog razvoja situacije s proizvodnjom lijekova? Prije svega jurnjava za profitom posljednjih nekoliko desetljeća jer su europske farmaceutske tvrtke radi uštede novca svoje proizvodnje selile u Aziju, gdje su im troškovi rada bili znatno niži, kao i zahtjevi standarda zaštite okoliše. Nestašice lijekova pripisuju se teškoćama u proizvodnji, problemu s kvalitetom lijekova, ali i neočekivanim skokovima u potražnji zbog epidemija i prirodnih katastrofa te problemima u lancu opskrbe. Nepobitna je činjenica da je premještanje pogona u kojima se proizvode aktivni sastojci i gotovi proizvodi znatno oslabilo suverenitet članica EU-a. Snižavanje cijena i povećana potražnja u praksi su doveli do koncentracije ponude, pri čemu se brojni sastojci sada mogu nabaviti samo od dva ili tri dobavljača u Aziji. Problemi u proizvodnji neizbježno će izazvati prekide u opskrbi ako alternativni izvori nisu dostupni. Podatci Europske agencije za lijekove kažu da 40 posto gotovih lijekova koji se stavljaju na tržište EU-a potječe iz trećih zemalja, a 80 posto aktivnih farmaceutskih sastojaka proizvodi se u Kini i Indiji.

Iako je zdravstvo u nadležnosti država članica, obveza EU-a je da koordinira i dopunjava nacionalne mjere nastojeći da se europskim građanima zajamče kvalitetne zdravstvene usluge i zaštita od zdravstvenih prijetnji, da se poboljšaju mjere nadzora i razine pripravnosti na epidemije i bioterorizam te kapaciteti za suočavanje s izazovima kao što su klimatske promjene.

Zastupnici u Europskom parlamentu izglasali su Izvješće o nestašici lijekova, čiju je inicijativu među prvima pokrenuo Tomislav Sokol, HDZ-ov europarlametarac, član Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača. "Iako je Europska unija najveći svjetski izvoznik farmaceutskih proizvoda, velik dio aktivnih sastojaka za proizvodnju lijekova uvozi se iz trećih država, uglavnom Kine i Indije. Pretjerana ovisnost o uvozu aktivnih sastojaka za proizvodnju lijekova rezultat je pogrešnih industrijskih politika. Prije trideset godina uvozilo se samo 20 posto aktivnih tvari, a danas se uvozi gotovo 80 posto. Izglasavanjem ovog izvješća odredili smo jasan smjer u kojem moraju ići politike Europske unije. Sada smo korak bliže postizanju europskog suvereniteta u opskrbi lijekovima", poručio je Sokol.

Konkretne mjere
Zastupnici su predložili niz konkretnih mjera s ciljem rješavanja problema nestašice lijekova. Između ostalog, i mjere za vraćanje proizvodnje lijekova u EU, uspostavu pričuve za lijekove od strateškog značenja, zajedničku nabavu lijekova i poboljšan sustav dojave nestašice. Europski odgovor na nestašicu lijekova temeljit će se na vraćanju suvereniteta u zdravstvu čvršćom integracijom, što zahtijeva ponovno premještanje pogona za proizvodnju aktivnih sastojaka i gotovih lijekova od strateškog značenja za zdravstvenu zaštitu u EU-u. To bi se moglo ostvariti poticanjem premještanja i odobravanjem državnih potpora za poslovanje u Europi. Europski istraživački programi za razvoj liječenja od COVID-19 i razvoj cjepiva protiv te bolesti primjer su onoga što će EU morati činiti u budućnosti, a to je provođenje više zajedničkih istraživanja kojima će biti obuhvaćeno više sektora.

Tomislav Prusina
PREPORUKE
“Očekujem da će Europska komisija do kraja ove godine objaviti preporuke za buduću farmaceutsku strategiju Europske unije koja će uključiti i naše prijedloge, a detaljna studija o uzrocima nestašice lijekova bit će kvalitetna znanstvena podloga za zakonodavni rad koji je pred nama”, kaže Sokol. Posebno se ističe potreba za većom suradnjom i usklađenim djelovanjem među članicama radi veće učinkovitosti, što je djelomično i zamijećeno na vrhuncu epidemije.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike