Novosti
DAMIR ZORIĆ GLAVNI DIREKTOR HRVATSKE UDRUGE POSLODAVACA

Otkazi su zadnja mjera kojoj ćemo pribjegavati, dobrog radnika svatko želi zadržati
Objavljeno 22. rujna, 2020.
Za kratkoročni opstanak trebamo mjere, za dugoročnu stabilnost nužne su reforme

Od početka rujna Damir Zorić na poziciji je glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca. Na poziciju čelnika HUP-a Zorić stiže iz Euroherca, a prije rada u privatnom sektoru zapamćen je njegov politički angažman od 1991. do 2011. godine, kada je obnašao niz dužnosti u Vladi i Saboru te u diplomaciji. Za naš list govori o tome što gospodarstvu donosi jesen, što donosi Hrvatskoj uvođenje eura, i o drugome.

Pregovori o ZOR-u
U ovome trenutku aktualna je rasprava o dva zakona koji su u domeni radno-pravnih odnosa - Zakonu o radu te Zakonu o strancima. Prvim bi se regulirao rad od kuće, a drugim se otvaraju vrata lakšem uvozu radne strane, što se tumači kao rušenje cijene rada domaćih radnika. Kakav je stav HUP-a?

- Nove tehnološke promjene nameću rad od kuće, ili rad na daljinu, i donose sve više novih situacija u kojima je rad na daljinu neizbježan, a u HUP-u smatramo da takav rad treba zakonski pomnije urediti. Konačni stav o Zakonu o radu ovisi o zakonodavcu, a HUP će kao socijalni partner dati svoje prijedloge Vladi. Slažemo se sa sindikatima da je potrebno urediti zaštitu na radu i uvjete rada od kuće, ne samo radi tehnološkog, nego i civilizacijskog pomaka, na korist i radnicima i poslodavcima. Prateći stanje oko koronakrize i situaciju bez izvjesnog ishoda, skloni smo zaključiti da se ovoga časa vrata za promjene ZOR-a neće široko otvoriti. No, kada se pokrene razgovor o paketu izmjena Zakona o radu, HUP će odlučno zastupati svoje stavove koji su vrlo jasno profilirani. Što se tiče Zakona o strancima, pri njegovim izmjenama treba voditi računa i o što jednostavnijoj primjeni. Pozitivne promjene, kao što je uvođenje beskvotnog sustava zapošljavanja, ne smiju biti kompromitirane stvaranjem kompliciranijeg i rigidnijeg modela od prethodnog, koji bi poslodavce onemogućio u novom zapošljavanju. Prije svega, očekujemo da novi sustav omogući jednostavnije i brže zapošljavanje stranaca od prethodnog modela, u slučaju da domaćih radnika nema na tržištu rada. Tijekom konzultacija oko novog Zakona o strancima, HUP će i dalje ukazivati na važnost povezanosti tržišta rada i sustava obrazovanja. Svake godine imamo sve manje mladih i kvalificiranih ljudi, što se osjeti i na upisima na hrvatske institucije visokog obrazovanja gdje svakog ljeta ostaje čak 13.000 nepopunjenih kvota. Sukladno tome, poslodavci se zalažu za značajno pojednostavljenje ishođenja studentskih viza, dozvola za boravak i kasnijeg zadržavanja diplomanata kroz povoljniji sustav odobravanja stalnog boravka, ili dugotrajnog boravišta. Cilj je stvoriti što kvalitetniji zakon kojim će poslodavci moći efikasnije i brže zapošljavati nove kadrove te tako podići vlastitu konkurentnost.

Dali ste podršku produljenju Vladinih mjera za spas gospodarstva, no do kada domaće gospodarstvo može o tome ovisiti? Prema vašim ranije izrečenim stavovima, novi "lockdown" nije opcija.

- Mjere zasigurno nisu trajna opcija, možemo ih nazvati "vatrogasnim", i u tom smislu su se pokazale kao dobra prva pomoć poslodavcima u trenucima krize i neizvjesnosti. Državni resursi nisu neograničeni, zato je važno da poslodavci s radom mogu neometano nastaviti. Mjerodavna državna vlast trebala bi jasno komunicirati i obećati poslodavcima da bez izrazitog pogoršanja pandemijske krize neće biti nikakve obustave rada, ali također i propisati jasne epidemiološke mjere s kojima bi poslodavci bili sigurni da uz njih mogu nastaviti s radom. Apeliranje neće polučiti željeni uspjeh bez donošenja obvezujućih mjera od strane Vlade, ili nadležnih ministarstava. Poslodavcima je prihvatljivije prilagoditi se strožim epidemiološkim mjerama nego ići u potpuno zatvaranje poslovanja. Bez rada, ili sa stalnim smanjivanjem radne aktivnosti, gubimo više nego trenutačno možemo podnijeti, i u tom smislu novi "lockdown" nije održiv. Dugoročno nas mjere ne mogu spasiti, potrebne su nam dubinske reforme i to prije svega onih javnih sektora koji su već desetljećima problematični, koji nekontrolirano troše znatno više negoli su u stanju ostvariti prihoda. Dakle, za kratkoročni opstanak trebamo mjere, ali za dugoročniju stabilnost nužne su reforme i investicije.

Drugi kvartal završio je s padom BDP-a od 15 posto, no iz financijskih krugova dolazi ocjena kako je "najgore iza nas". Slažete li se s time, odnosno hoće li poslodavci zadržati radna mjesta, ili se trebamo bojati jesenskog vala otkaza?

- Vjerujem da je najgore uistinu iza nas. Drastičan pad BDP-a, najveći od 1995. godine, na godišnjoj razini u iznosu većem od 15 % svakako ukazuje na dubinu krize. Ohrabruje činjenica da su određeni segmenti gospodarstva, poput građevine i sektora informacija i komunikacija, i u ovom turbulentnom razdoblju zabilježili rast aktivnosti. S obzirom na to da je dobar dio gospodarskih aktivnosti gotovo dvije trećine vremena tijekom drugog tromjesečja bio ili potpuno obustavljen ili uvelike ograničen, drastičan pad BDP-a je očekivan, a to si više ne možemo priuštiti. Ove godine izostao je i sezonski rast radnih mjesta kojeg smo inače imali, a borba za svako radno mjesto je važna. Radna snaga je golem kapital i dobrog radnika svaki poslodavac želi zadržati, stoga ne vjerujemo da će doći do velikog vala otkaza, dapače, smatramo da je to zadnja mjera kojoj će poslodavci pribjegavati u krizi.

Što će za domaće poslodavce značiti najava, a potom i uvođenje eura?

- U Europskoj uniji ne možemo biti polovično. Ako smo u punopravnom članstvu onda trebamo prihvatiti sve aspekte toga članstva, i svi nam aspekti trebaju biti dostupni, kako euro tako i Schengen. Dio javnosti zagovara ostanak kune kao izraz monetarne suverenosti koji treba zadržati da bi Vlada mogla pozitivno utjecati na gospodarstvo, ali nejasno je što pod tim misle, jer i sada, dok imamo kunu kao valutu, ne vidimo velike korake u tom smjeru. Ulazak u eurozonu trebao bi donijeti poslodavcima niz prednosti, kao što su uklanjanje valutnog rizika i smanjenje transakcijskih troškova, daljnji pad kamatnih stopa i rast kreditnog rejtinga, što znači i jeftinije zaduživanje. Uvođenje eura donosi nam i financijsku i ekonomsku stabilnost te ono što je ključno - jačanje povjerenja ulagača. Među našim najvažnijim trgovinskim partnerima i turističkim tržištima upravo su članice europodručja, poput Njemačke, Italije, Austrije i Slovenije. Osim toga, u krizama bi se mogla koristiti poluga monetarne politike koja je trenutačno dosta ograničena upravo zbog očuvanja stabilnosti tečaja, ali i dodatno financiranje putem takozvanog europskog stabilizacijskog mehanizma. Rizik mogućeg rasta cijena trebao bi biti anuliran upravo svim ovim prednostima, jer bi uz rast investicija, izvoza roba i turističke potrošnje rastao i životni standard. Međutim, sve ovo vrijedi u slučaju da je naše gospodarstvo dovoljno konkurentno, da su provedene potrebne reforme i da je izvršena fiskalna konsolidacija.

Novi izazov
Izborom novog vodstva okrenut je novi list u HUP-u, no je li prethodnim događajima narušen kredibilitet Hrvatske udruge poslodavaca?

- HUP je funkcionirao, stručne službe rade svoj posao, aktivnost je velika i brojna. Nikakvih zastoja nema, niti će ih biti. Naš kredibilitet ovisi upravo i najviše od toga koliko radimo u korist naših članova, koliko dobro zastupamo poslovna rješenja, interes poduzetništva i bolje poslovne klime. Na tome dobivamo ili gubimo kredibilitet. Prethodni nesretni slučajevi kojih je, nažalost, bilo, riješeni su čim se za njih doznalo i na takvo postupanje HUP ima nultu stopu tolerancije. Danas smo u HUP-u jači nego ikada, okrenuli smo se budućnosti i radimo punom snagom.

Kada ste bili izabrani za v.d.-a, rekli ste kako se nećete natjecati za mjesto direktora. Naposljetku, evo vas na toj poziciji. Što je prevagnulo?

- Istina je da nisam imao namjeru doći na ovu poziciju, no popustio sam pred nagovorima članova iz Izvršnog odbora i pojedinih drugih manjih i većih članova. Prva dva mjeseca radio sam kao vršitelj dužnosti u HUP-u, a paralelno s time i u Eurohercu na svom starom radnom mjestu gdje sam zaista imao više nego dobre uvjete i dolazak u HUP mi nije bio nužnost. Moj bivši poslodavac podržao me u namjeri da prihvatim novi izazov, i od prvog rujna profesionalno sam u HUP-u. To jest golem izazov, ali nemam straha, stajao sam i pred većim problemima od sadašnjih i uspijevao se s njima nositi. Vjerujem da ću i dalje imati snage nositi se sa sadašnjim izazovima posla. Znanja i iskustva imam, a uvijek je na kraju potrebna i doza sreće, sve ostalo će dati Bog i kvalitetni ljudi kojima sam okružen.

Posljednjih godina niste toliko bili u fokusu javnosti, kao što je to bio slučaj na početku vaše profesionalne karijere. Hoćete li sada opet biti češće izloženi medijima, i kako ćete se s time nositi?

- Svaki posao ima drugačije zahtjeve prema javnosti. Dvadeset godina radio sam u privatnim poduzećima, na tržištu i uvijek na vodećim pozicijama u svim tvrtkama u kojima sam radio. Javnost je u tim poslovima sekundarna. U HUP-u je, međutim, javnost jedan od ključnih elemenata djelovanja, i zato sam opet izložen. Nadam se da ću imati dobru mjeru u svemu i da će članovi biti zadovoljni mojim medijskim istupima.

Dario Kuštro
Uvođenje eura donosi nam i financijsku i ekonomsku stabilnost te jačanje povjerenja ulagača
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

STOŽER CIVILNE ZAŠTITE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Na koronavirus 87 novopozitivnih osoba

2

OKUPLJANJA U VRIJEME EPIDEMIJE

Na oglas za četiri koronaredara javilo im se 20 osoba

3

622 PACIJENTA NA BOLNIČKOM LIJEČENJU, 38 NA RESPIRATORU

U Hrvatskoj rekordnih 1424 novozaraženih, umrlo 11 osoba