Regija
POTPUNO PRESUŠILA BARANJSKA RJEČICA

U koritu Karašice samo su beživotne školjke i raslinje
Objavljeno 22. rujna, 2020.
‘’Branjevarci’’ tvrde kako su za suho korito Karašice krivci suša i brana
BELI MANASTIR

Suho korito baranjske Karašice nije baš česta pojava. Već nekoliko dana, naime, ovim koritom nije prošla ni kap vode.

U suhom koritu nalaze se samo beživotne školjke i raslinje. Svi se slažu, osnovni uzrok tome vrijeme je suše koje već dugo traje. Primijetili su to i susjedi Mađari koji su ‘‘zavrnuli slavine‘‘. Tvrde tako mještani belomanastirskog prigradskog naselja Branjin Vrh, kroz čiji sjeverni dio protječe ova rijeka.

Zatvore branu
- Karašica izvire u Mađarskoj, prolazi iznad Branjinog Vrha, siječe istočni dio Baranje i ulijeva se u Dunav kod Batine. U Mađarskoj se, uz Karašicu, nalaze veliki ribnjaci, i kada je sušno razdoblje Mađari jednostavno zatvore branu te iz rijeke crpe vodu. To je očito i sada slučaj, pa je naš dio rijeke u potpunosti presušio - kaže Stipo Andrić (65), jedan od starijih stanovnika Branjinog Vrha. Naglašava kako se na taj način uništavaju flora i fauna u ovom dijelu rijeke. Kao mladić, prisjeća se, na Karašici je ribolovio, često i u ljetno doba. Zbog godina koje je skupio, dodaje, u ribolov više ne ide, a kada bi i htio, to sada ne bi mogao. No ne skriva da su svojedobno na Karašicu znali poći kada su iz mađarskih ribnjaka u nju ‘‘pobjegli‘‘ šarani koje su Baranjci lovili cijelim hrvatskim tokom rijeke.

Ali to nije bio čest slučaj. Ispuštanja viška vode s mađarske strane stanovnici Branjinog Vrha sjećaju se i prije desetak godina, kada je nizvodno Karašicom stizao plimni val i zaprijetio poplavom. Budući da je Dunav tada bilježio rekordan vodostaj, Karašicu je zapravo tiskao nazad, a samo zahvaljujući volonterima, Hrvatskoj vojsci i Hrvatskim vodama, Branjin Vrh, Šumarina, Luč… spašeni su od poplave većih razmjera.

Suhi bunari
- Bilo je godina kada je Karašica bila suha, a tada su predstavnici beljske Šećerane odlazili u Mađarsku i dogovarali djelomično dizanje ustava jer je za kampanju šećerne repe trebalo mnogo vode, a dobro je poznato kako Karašica teče stotinjak metara od bivše Tvornice šećera i kako je ona osnovni izvor vode za Šećeransko jezero - podvlači Andrić.

Da je Baranju zaista pogodila suša potvrđuju i poljoprivrednici. Sabo Šandor iz Karanca ističe kako kolovoz već dugo nije bio tako sušan. Nekoliko litara kolovoške kiše nije ni približno zadovoljilo potrebe poljoprivrednih kultura.

- Nedostatak vlage najbolje se može vidjeti u prinosima kukuruza i suncokreta - kaže, naglašavajući kako su neki poljoprivrednici bili prisiljeni mijenjati i sjetveni sklop, pa će na baranjskim poljima biti posijano više kultura koje su otpornije na sušu.

Problem je i s bunarima. Dio ih je u potpunosti presušio, pa su pojedinci bili prisiljeni tražiti vodene žile na većim dubinama. I u Baranjskom vodovodu kažu kako je razina vode na vodocrpilištu manja nego inače, ali istovremeno naglašavaju kako panike još uvijek nema. Veći su problem, dodaju uzgred, veliki mrežni gubici vode, ali to je posebna priča.

Prema meteorološkim podacima, za područje Osijeka kolovoška višegodišnja količina oborina iznosi 58,8 litara po četvornom metru, što je daleko više od ovogodišnjeg prosjeka. Kiše je bilo, ali riječ je o enormnim dnevnim količinama oborina (praćenim ledom i silnim vjetrom), koja je kudikamo više naštetila nego što je bila od koristi.

Suša, srećom, nije uništila riblji fond, ističe Anđelko Martinčević, predsjednik ZŠRU-a Baranja.

Ivica Getto
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

CIJEPLJENJE PROTIV GRIPE U VALPOVŠTINI

Velike gužve, malo cjepiva,
liječnici prijetili i vrijeđali je

2

ISTOK RH ŽELE PRIBLIŽITI NJEMAČKOM TRŽIŠTU

Blue planet snima film o ponudi Slavonije i Baranje

3

NEMA STOKE, NEMA INTERVENCIJA

Četiri su veterinarske ambulante u Cvelferiji stavile ključ u bravu