Objavljeno 20. rujna, 2020.
Sigurnosna situacija u Republici Hrvatskoj je stabilna, a u 2019. nije bilo događaja ni pojava koji bi znatnije ugrozili sigurnosne prilike u zemlji, navodi se u izvješću Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) za prošlu godinu.
Trenutačno ne postoje naznake ni vidljivi potencijali znatnije destabilizacije sigurnosnih prilika. Teroristička prijetnja Hrvatskoj i dalje je niska. Iako se mogućnost terorističkog napada ne može isključiti, tijekom 2019. godine u Hrvatskoj nije bilo indikatora koji bi upozoravali na povećanje terorističke prijetnje, stoji, među ostalim, u javno objavljenom izvješću SOA-e za 2019.
Najveći rizik kada je u pitanju teroristička prijetnja su regionalni sljedbenici i simpatizeri islamističkih terorističkih organizacija te povratnici iz Sirije/Iraka. Od ukupno sedam osoba (dva muškarca i pet žena) koje su otišle na područje pod kontrolom ISIL-a, a koje imaju (i) hrvatsko državljanstvo, prema raspoloživim podacima dva muškarca i jedna žena su poginuli tijekom 2017. i 2018. godine u Siriji/Iraku, a ostale žene su još uvijek u civilnim kampovima pod kontrolom kurdsko-arapskih snaga.
Tijekom 2019. godine detektirano je i zaustavljeno pet sofisticiranih državnosponzoriranih kibernetičkih APT napada, među kojima su bili i napadi na ministarstva vanjskih i europskih poslova te obrane. U 2020. trend učestalih kibernetičkih APT napada još je intenzivniji, a dodatno je pojačan različitim načinima iskorištavanja pandemije COVID-19 za provedbu kibernetičkih napada. Kao i prošlih godina bilježi se trend rasta kibernetičkog kriminala te je SOA pokrenula i posebni Centar za kibernetičke tehnologije i projekt zaštite nacionalnog kibernetičkog prostora.
SOA ističe kako je intenzivirana suradnja pripadnika domaćih s regionalnim kriminalnim skupinama, a posebno je aktivna suradnja na području krijumčarenja narkotika.
U izvješću se, uz ostalo, navodi da su sigurnosne prilike u jugoistočnom okruženju Hrvatske dalje nestabilne, da su ta područja još opterećena brojnim sigurnosnim, političkim, gospodarskim i društvenim izazovima.
Vjerski i nacionalni ekstremizam i dalje opterećuje društva država jugoistočnog susjedstva. I dalje su prisutne pojave velikosrpskog ekstremizma u pojedinim državama koji se manifestira negiranjem teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Republike Hrvatske, ali i drugih država susjedstva, poput Kosova, BiH i Crne Gore. Ovaj se ekstremizam javno očituje kroz istupe i okupljanja velikosrpskih ekstremističkih organizacija, kao i korištenjem drugih javnih okupljanja, u kojima se, uz ekstremističke poruke, uništavaju i hrvatski državni simboli.
Unatoč ukupnom smanjenju, u posljednje tri godine povećava se broj migranata na balkanskoj (istočnomediteranskoj) ruti. Prema podacima Frontexa, tijekom 2019. na balkanskoj ruti je detektirano više od 82.000 ilegalnih migranata, odnosno oko 46 posto više nego godinu prije. H
Korupcija nas koči
Korupcija u javnoj upravi, državnim institucijama i tijelima te javnim tvrtkama, uz sve negativne društvene posljedice, čini veliku prijetnju za gospodarski razvoj RH te ugrožava funkcioniranje tržišta, gospodarski rast, smanjuje javne financije i oštećuje državni proračun. Posebno su rizično područje u području suzbijanja korupcije i gospodarskog kriminala, ističe se, procesi javne nabave i njihova zloporaba. Zbog velikih iznosa i složenosti projekata koruptivnim rizicima izloženi su i veliki infrastrukturni projekti.