Zbog pandemije COVID-19 ne morate svakodnevno putovati na posao i više ne ručate s kolegama iz ureda, a početak i kraj radnog vremena kao da više ne postoje. Većinu zaposlenika koji zbog pandemije rade od kuće muči pitanje kada napraviti stanku za odmor ili se odjaviti na kraju radnog dana.

Nedavno istraživanje američkog Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja (NBER) pokazalo je da je prosječan radni dan u svijetu postao za 48,5 minuta dulji nego prije pandemije. Studijom se pokušalo istražiti na koji su se način poslovni e-mailovi i obrasci sastanaka izmijenili u samo dva mjeseca nakon što su vlasti uvele karantenu u 16 gradova.

Dr. Alexandra Solomon, profesorica i licencirana psihologinja na Institutu za psihologiju obitelji Sveučilišta Northwestern u Evanstonu u američkom Illinoisu, kaže da pojedinci u takvome stresnom okruženju radni dan mogu doživljavati i duljim nego što on objektivno jest. "Mislim da drukčije doživljavamo vrijeme", kaže Solomon. "Čak i ako radni sati objektivno traju jednako, osjećaj je da radimo više." Svima onima čiji su domovi istodobno postali i njihovi uredi ponudila je savjete koji bi im mogli pomoći da što učinkovitije razdvoje poslovni i obiteljski život.

Prije pandemije većina ljudi uživala je u uobičajenoj šalici kave prije prvog radnog sastanka ili u jutarnjoj tjelovježbi. Jaclyn Jensen, izvanredna profesorica na Visokoj poslovnoj školi Driehaus na Sveučilištu DePaul, savjetuje da se istih navika pridržavate, premda više ne putujete u ured.

"Iako više ne morate putovati na posao, shvatite to vrijeme kao određenu pauzu do početka rada. Ako vam uobičajena jutarnja kava, tjelovježba ili čitanje vijesti pomažu da se pripremite za posao, nastavite s istom aktivnošću jer ćete od toga nedvojbeno imati koristi", kaže Jensen. Studija NBER-a utvrdila je da svi oni koji rade od kuće imaju češće, ali kraće sastanke i primaju više e-poruka, osobito nakon radnog vremena. Jensen smatra da je to zato što ljudima nedostaje njihova svakodnevna interakcija s kolegama i suradnicima.

"Izostaje povremeni susret i kratak neformalan razgovor u hodniku, pa se tijekom rada od kuće može zakazati vrijeme za sličan dogovor preko Zooma ili chata."

Šefovi mogu predvidjeti više vremena za razgovor. Jensen smatra da otvorena linija komunikacije o očekivanjima i rokovima može olakšati dio pritiska koji nastaje zbog pomisli da posao treba završiti odmah, osobito ako je pojedinac kod kuće suočen s nizom distrakcija.

"Ako zaposlenik kod kuće balansira između puno većeg broja obveza, možda i nije toliko važno hoće li posao odraditi do 7 sati ujutro ili do 19 sati", kaže Jensen. "Cilj je posao dovršiti do kraja radnog tjedna."

Iskreno kažite s kolikom se količinom posla možete nositi. Kada s kolegama surađujete virtualnim putem, važno je da iskreno kažete kad ste premoreni jer kombinacija posla koji morate obaviti i radnih obveza kod kuće istodobno može biti vrlo stresna, napominje Solomon.

"Mislim da je u ovom slučaju uistinu važno voditi računa o sebi. Procijenite vlastite kapacitete, a potom budite blagi prema sebi i ne libite se kazati: Čujte, nerealno je sav ovaj posao obaviti u jednome danu." Dulji rad od kuće kod nekih može predstavljati i svojevrsnu reakciju na to koliko se svi mi u doba pandemije osjećamo ranjivo i nesigurno. Salomon kaže da mnogi kroz posao pokušavaju pobjeći od negativnih misli.

Veću kontrolu nad svojim životom uspostavit ćete tako da si sami postavite granice, kaže Solomon. Odredite stanke tijekom dana, meditirajte, odvojite vrijeme za razgovor s prijateljima preko mobitela ili chata i ne dopustite da vam posao oduzme privatni dio života, njezin je savjet.