U povodu Svjetskog dana sigurnosti pacijenata, kojem je ove godine u fokusu zdravlje zdravstvenih radnika, kao prioritet za zdravlje pacijenata, Koalicija udruga u zdravstvu bila je domaćin drugog MedTalka, pod nazivom „Sigurnost zdravstvenih radnika za sigurnost pacijenata“.

Tijekom panel-diskusije sudionici su razgovarali o stanju u zdravstvenom sustavu, duboko pogođenom zdravstvenom krizom zbog COVID-19, te o važnosti svih sudionika za funkcioniranje zdravstvenog sustava kao preduvjeta za osiguravanje potrebne skrbi pacijentima i povoljnih ishoda liječenja.U uvodnom izlaganju, predsjednik KUZ-a, Ivica Belina, govorio je o složenim okolnostima i velikim izazovima, kojima su zdravstveni sustavi diljem svijeta izloženi: „Pružanje sigurnije skrbi u složenim okolnostima jedan je od najvećih izazova s kojima se zdravstvo danas suočava. Razinu sigurnosti pacijenata potrebno je podići na viši nivo i nastojati spriječiti štetu za pacijenta tijekom liječenja i skrbi, posebice štetu koja se može izbjeći. Također, u pandemiji je važna i briga za sigurnost zdravstvenih radnika, jer o njoj ovisi sigurnost pacijenata, a sigurnost pacijenata uvijek mora biti na prvom mjestu.“

U svojem izlaganju predsjednica Ljekarničke komore, Ana Soldo, mag. pharm., govorila je o važnosti, položaju i izazovima kojima su izloženi ljekarnici djelujući na prvoj liniji. Istaknula je podatak da je čak 70 % svih medicinskih intervencija propisivanje lijeka, a upravo su ljekarnici odgovorni za njegovu sigurnu primjenu.

Medicinske sestre vrlo su često na prvoj liniji obrane, čime su također dovedene u rizik da i same budu zaražene. Premda je u svijesti svakog zdravstvenog radnika namjera da se ne našteti pacijentu, edukacijom zdravstvenih djelatnika razina svijesti o sigurnosti pacijenata raste. Akreditacija zdravstvenih ustanova ključni je iskorak za unaprjeđivanje procesa i postupaka jer sadržava indikatore koji direktno utječu na sigurnost pacijenata.

Željana Margan Koletić, mag. pharm., govorila je o važnosti farmakovigilancije iz perspektive sigurnosti pacijenata i istaknula: “U središtu praćenja neželjenih nuspojava je upravo pacijent. Ne prate se samo neželjeni događaji nego i one situacije u kojima su neželjeni događaji nastali, a sve s ciljem prikupljanja podataka i njihove analize radi učenja i dobivanja novih spoznaja.

Prema podatcima kojima raspolažemo, samo 13 % prijava dođe od pacijenata, stoga nastojimo razviti komunikacijske kanale preko kojih bi pacijenti jednostavno sami mogli prijaviti neželjene događaje.“

Uzevši u obzir znanje i iskustva stručnjaka, zajednički su donesene preporuke vezane uz sigurnost zdravstvenih djelatnika za sigurnost pacijenata: sigurnost pacijenata uvijek mora biti na prvom mjestu.

Zdravstveni su djelatnici među najrizičnijim zanimanjima i potrebno ih je zaštititi na više razina, kako bi se mogli skrbiti o pacijentima i donositi odluke, unatoč fizičkom i psihičkom stresu kojem su izloženi. Zdravstveni radnici u uvjetima krize postaju “druga žrtva” – odnosno, uključeni u skrb o pacijentu u izvanrednoj situaciji i sami postaju traumatizirani. Veća uključenost bolesnika ključna je za sigurniju skrb - zdravstveni radnici trebaju pacijentima prenijeti informacije o tome kako sami mogu pridonijeti vlastitoj sigurnosti.

U vrijeme krize prouzročene COVID-19 ne smijemo zaboraviti na skrb za akutne i kronične bolesnike i ne odgađati njihovo liječenje.