Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem pod naslovom "Baranja kroz povijest" održan je u četvrtak i petak u prostorima Muzeja Slavonije u Tvrđi.

Kako su naglasili priređivači skupa, Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Baranje i Srijema, hrvatska historiografija nije se dosad u većoj mjeri bavila baranjskim povijesnim temama i pitanjima. Povod održavanju ovog znanstvenog skupa stota je obljetnica Mirovnog ugovora iz Trianona kojim je povijesna regija i dotadašnja Županija Baranja podijeljena na veći sjeverni i manji južni odnosno jugozapadni dio. Sjeverni dio Baranje ostao je u sastavu Kraljevine Mađarske, a južni je pripao Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca. U susjednoj Mađarskoj taj se događaj smatra nacionalnom tragedijom. U vremenu između dva rata Baranja je upravno potpadala pod Novi Sad, odnosno bila dijelom Bačke oblasti i Dunavske banovine, a nakon 1945. ušla je u sastav Hrvatske kao jugoslavenske federalne jedinice. Od tog vremena pa sve do danas Baranja je sastavnim dijelom slavonsko-baranjske makroregije. Ovaj skup okupio je povijesne istraživače iz Hrvatske, Mađarske i Srbije koji su, kako to obično i biva u ovakvim prilikama, u osnovnim crtama izložili glavne teze svojih znanstvenih radova koji će naposljetku biti objavljeni u zborniku. Tijekom dva dana sudionici ovog skupa govorili su o raznim aspektima demografske, političke, upravne, gospodarske, kulturne, crkvene i socijalne povijesti. Interdisciplinarnost ovog znanstvenog skupa potvrdila su i izlaganja koja pokrivaju teme iz arheologije i muzeologije.

Zanimljivo da se znanstveni skup “Baranja kroz povijest”, kako je bilo planirano, trebao održati od 21. do 23. svibnja ove godine na osječkom Filozofskom fakultetu, ali je odgođen za rujan zbog nepovoljnih epidemioloških prilika. D.C.