Objavljeno 19. rujna, 2020.
Lani je u Vukovarskoj županiji bilo upisano 7513 poljoprivrednih gospodarstava, broj se u posljednjih nekoliko godina stabilizirao
ŽUPANJA - Vukovarsko-srijemska županija prostire se na 244.775 hektara, od čega na poljoprivredne površine otpada 148.886 hektara. Više od 93 posto su oranice, a ostalo pašnjaci, livade, vinogradi i voćnjaci. Proizvodnja žitarica u ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje zauzima najznačajnije mjesto, čak 51 posto, uljarice su zastupljene s 35 posto, šećerna repa s četiri posto, a sve ostalo bilje s ukupno deset posto.U proteklih nekoliko godina primjetno je znatno povećanje zasijanih površina pod sojom i uljanom repicom, koja je s oko 2400 hektara u 2014. došla do blizu 10.000 hektara u 2018. godini, ali se lani ponovno smanjila na oko 7000 hektara.
Prinosi i cijena
- Razlog su problemi u tehnologiji proizvodnje uljane repice jer zbog loše agrotehnike izostaju očekivani prinosi, pa se poljoprivrednici ponovno okreću proizvodnji pšenice ili ječma – ističe pročelnik županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu Andrija Matić.
Dodaje da su karakteristike poljoprivredne proizvodnje u 2019. relativno dobri prinosi gotovo svih poljoprivrednih kultura osim uljane repice.
- Za proteklu proizvodnu godinu možemo ponovno konstatirati staro pravilo da se cijene gotovo svih poljoprivrednih kultura formiraju nakon njihova "skidanja", kada se ustanove prosječni i stvarni prinosi, pa se tek tada "izračuna" koliko je dovoljno poljoprivredniku da zaradi na pojedinoj kulturi kada se tu pridoda i ostvareno pravo na potporu. Uz činjenicu da svake godine cijene repromaterijala rastu, a cijene otkupa su nestabilne i učestalo variraju, već dugi niz godina izostaje stabilno ostvarenje dohotka na gospodarstvu, što presudno utječe na razvoj i opstanak ruralnoga prostora. To se najbolje vidi u drastičnom raseljavanju ruralnoga prostora koji ne osigurava trajnije zaposlenje i opstanak mladim generacijama – zaključuje.
Lani je u županiji bilo upisano 7513 poljoprivrednih gospodarstava, čiji se broj u posljednjih nekoliko godina stabilizirao.
Prema podatcima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, lani se u najistočnijoj županiji 1705,96 hektara nalazilo pod povrtlarskim kulturama namijenjenim tržištu. Osjetno su smanjene površine kukuruza šećerca i graška, a proizvodnja češnjaka u stalnom je porastu. U 2013. godini zasađeno je 14,3 hektara češnjaka, a u 2019. čak 90 hektara. Kroz županijski projekt dodjele sadnog materijala češnjaka korisnicima je olakšan prijelaz s ratarskih kultura na povrćarstvo.
Grah podbacio
Aktivnosti koje su se provodile u smjeru povećanja proizvodnje potaknule su rješavanje problema vezanih uz sortiment. Naime, u RH nije bilo moguće kupiti certificirani sadni materijal češnjaka, pa se zbog toga pokrenuo postupak zaštite sorte. Udruga "Češnjak" uz suradnju Agronomskog fakulteta u Zagrebu zaštitila je sortu kao čuvanu sortu pod imenom "cerićki ozimi" i time omogućila proizvođačima ujednačenu proizvodnju. Slijedila ju je sorta "šokac", i sada su na raspolaganju dvije domaće sorte češnjaka. Županija je uključena i u poticanje proizvodnje zelenog niskog graha i sa zainteresiranim OPG-ovima su potpisani ugovori o poslovnoj suradnji i dodijeljene su im određene količine graha za početak uzgoja. Zbog niskih prinosa u 2018. i 2019. godini nisu potpisivani novi ugovori.
Pročelnik Andrija Matić ističe i znatne površine nasada šparoge (oko 140 hektara), koja je donedavno u najistočnijoj županiji bila gotovo nepoznata kultura. Ova proizvodnja pokazala se vrlo uspješnom i potaknula dio proizvođača na osnivanje zadruge Vinkovačka šparoga, uz veliku potporu Županije. Interes za šparogu, unatoč velikim početnim ulaganjima, pokazao je velik broj poljoprivrednika, i veličina podignutih nasada nadmašila je očekivanja. Svoju neupitnu kvalitetu šparoga Vinkovačke šparoge dokazala je i na zahtjevnom njemačkom tržištu, gdje je izvezen dio proizvodnje.
Dosadašnji uspjeh i zadovoljstvo postignutim daju naslutiti da će se nasadi i dalje povećavati.
Marija Lešić Omerović
PREDNJAČE VIŠNJA, JABUKA I LIJESKA
Pod višegodišnjim nasadima voća u intenzivnoj proizvodnji u najistočnijoj županiji, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, lani je bilo 1929,94 hektara, 123,73 hektara više nego u 2018. Vodeća vrsta u uzgoju je višnja s 503 hektara. Jabuka je druga po zastupljenosti u intenzivnom uzgoju voća na oko 379 hektara. Na trećem mjestu šljivu je zamijenila lijeska, čiji se uzgoj znatno povećava iz godine u godinu. Površine pod lijeskom lani su bile na 257 hektara, a godinu ranije 198 hektara. Šljive je lani bilo 254 hektara.