Ekonomija
WWF: NUŽNO JE BOLJE UPRAVLJATI RIBARSTVOM

Klimatske promjene sve više ugrožavaju mali gospodarski ribolov - potrebne hitne mjere
Objavljeno 16. rujna, 2020.
Novo istraživanje koje su proveli Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF), Institut za život, hranu i hortikulturne znanosti i uređenje okoliša - Agrocampus Ouest (Francuska), Sveučilište Britanske Kolumbije (Kanada), Zaklada Charles Darwin (Galapagos) i Nacionalni institut za ribarstvo (Ekvador) upozorava na ozbiljne prijetnje koje klimatska kriza donosi zemljama u razvoju. Očekuje se pad biomase riba do 2100., u nekim tropskim regijama do 30 i 40 %. Navedena studija istražuje utjecaje klimatskih promjena na mali gospodarski ribolov u zemljama u razvoju. Primarno se procjenjuju utjecaji klimatskih promjena i potencijalne strategije prilagodbe malih gospodarskih ribara iz Ekvadora, otočja Galapagos, Južne Afrike i Filipina. Prema rezultatima istraživanja, klimatske promjene imaju izražene negativne posljedice na većinu vrsta riba koje se love u malom gospodarskom ribolovu, uključujući komercijalno najvažnije - srdele, inćuni i tuna. Čak prema "blažem scenariju", u kojem će se globalno zatopljenje ograničiti na 1,5 °C, mnoge morske vrste bit će u opasnosti od gubitka staništa i izvora hrane.


"Nadolazeća desetljeća mnogim će vrstama donijeti borbu s visokim temperaturama.To će uvelike utjecati na populacije i obrasce raspodjele morskih vrsta. Manje ribe znači manje hrane i manje prihoda za one koji ovise o moru", izvještava Philipp Kanstinger, WWF-ov stručnjak za mora i oceane.


Studija otkriva da će ribarstvo u zemljama najbližima ekvatoru biti najteže pogođeno zatopljenjem i povećanjem kiselosti oceana. U nekim će zemljama do 2050. ulov biti upola manji.


"Najteže će pogođeni biti Filipini, gdje se kod tradicionalnog načina lova tune na udice predviđa golem pad u količini ulovljene ribe. Tuna je nutritivno vrlo bogata i ima veliku komercijalnu vrijednost na međunarodnim tržištima, što će biti teško nadoknaditi ribolovom ostalih vrsta. Ako tuna nestane s obala te otočne države, ljudi koji ovise o njoj, ali i ostaloj ribi, postupno će gubiti glavni izvor hrane i prihoda", nastavlja Kanstinger.


Primjeri pokazuju da je mali gospodarski ribolov već sad pod snažnim utjecajem klimatske krize. Neka od najčešćih opažanja ribara uključuju neobično visoke temperature mora, smanjenu dostupnost ribe zbog pada brojnosti ribe u morima ili promjena u njihovoj distribuciji te promjene unutar samih vrsta koje se prate.


Ribari sve češće prijavljuju ozbiljne ekstremne vremenske uvjete poput poplava i jakih vjetrova. Distribucija ribe se mijenja jer se ribe sele od plićih prema dubljim, hladnijim vodama, zbog čega malim ribarima postaju nedostupne. Ribari se boje hoće li moći uzdržavati sebe i svoje obitelji, a zabrinuti su i za vlastitu sigurnost koju svakodnevno ugrožavaju sve daljim putovanjima po morima u potrazi za ribom, gdje su ekstremni vremenski uvjeti sve češći. WWF dolazi do zaključka da se morski ekosustavi mijenjaju nevjerojatno brzo. Ako se mali gospodarski ribolov ne uspije prilagoditi promjenama, cijeli sektor će se srušiti. Znanstvenici procjenjuju da bi održivo upravljanje ribarstvom, ako se provodi na globalnoj razini, moglo povećati biomasu ribe u oceanima za 60 %, ali samo ako se globalno zagrijavanje zadrži unutar 1,5 °C. Potrebno je hitno djelovati. "S predviđenom populacijom od gotovo 10 milijardi ljudi do 2050. trebat ćemo više morskih resursa nego ikad prije", upozorava Kanstigner. Z.Rupčić
Europski potrošači mogu pomoći
WWF-ove preporuke za bolje upravljanje ribarstvom i strategije za bolje prilagođavanje na klimatske promjene pozivaju na veću odgovornost i prilagodljivost ribarskog sektora, usvajanje participativnih praksi (npr. zajedničko upravljanje) te veću socijalnu osjetljivost, uključujući ravnopravnost spolova. Također zahtijevaju bolje i učinkovitije praćenje ribolovnih aktivnosti, ulaganje u bolju sigurnosnu opremu i znanstvena istraživanja. "Potrošači mogu biti dio promjene. Održivim i odgovornim izborima pomoći ćemo u očuvanju morskih ekosustava koji osiguravaju egzistenciju 800 milijuna ljudi diljem svijeta. Iako ne vidimo što se zbiva ispod površine mora, iz njih ne možemo vaditi više ribe no što se može oporaviti. Toga moramo postati svjesni ako želimo osigurati hranu za budućnost koja nas čeka", zaključio je Danijel Kanski, voditelj morskog programa u WWF Adriji.
Možda ste propustili...

UBRZANI RAZVOJ INFORMACIJSKIH I KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA

Cjeloživotnim učenjem do rasta konkurentnosti na tržištu rada

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

POČINJE OTKUP ŽIRA

Pod krošnjama hrasta leži 15 milijuna kuna

2

ODLIČNI REZULTATI NA NATJECANJU DECANTER U LONDONU

Nagrađena vina PP-a Orahovica

3

AMERIKANCI SPREMNI PUTOVATI u 2021. GODINI

Hrvatska među najtraženijim destinacijama