Ustavni sud zaključio je da su zakoni koje je o ovlastima Stožera civilne zaštite donio Sabor u skladu s Ustavom te da je zakonita većina odluka donesenih zbog epidemije koronavirusa. Ustavni sud prihvatio je jedino prijedlog za ocjenom ustavnosti koji se tiče zabrane rada trgovina nedjeljom. Istovremeno, ukinuo je Izmjene i dopune Zakona o najmu stanova. Sve odluke donesene su s deset glasova za i tri protiv.
Članci 16. i 17.
U odnosu na ovlasti Stožera vezano uz zakone o sustavu civilne zaštite, zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, Zakona o lokalnim izborima te Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, Ustavni sud zaključio je da "Hrvatski sabor može u ostvarivanju svoje zakonodavne ovlasti kada ograničava pojedina ljudska prava i slobode postupati na temelju dviju ustavnih osnova predviđenih člancima 16. i 17. Ustava". Odluka o tome na temelju koje će od navedenih ustavnih osnova ograničiti pojedine slobode i/ili prava, u isključivoj je nadležnosti Hrvatskog sabora, zaključio je Ustavni sud. Ocijenili su da je donošenjem zakona, odnosno izmjena i dopuna osporenih zakona kojima se, između ostaloga, zbog sprečavanja širenja bolesti COVID-19, radi zaštite života i zdravlja ljudi, propisuju mjere kojima se ograničavaju temeljna ljudska prava i slobode, Hrvatski sabor postupao u granicama svojih ovlasti propisanih Ustavom. Vezano uz odluke Stožera civilne zaštite o korištenju maski i organizaciji javnog prometa Ustavni sud je ocijenio da su one bile "zakonite, imale su legitiman cilj, zaštitu života i zdravlja građana te su bile nužne za ostvarivanje tog cilja".
Niz prijedloga je odbačeno jer "predlagatelji nisu naveli ustavnopravno relevantne razloge za osporavanje ustavnosti i zakonitosti, a iz pribavljenih očitovanja proizlazilo je da su za donošenje osporenih akata postojali objektivni i racionalni razlozi".
Među njima i prijedlozi koji su osporavali odluke Stožera o ograničavanju okupljanja, rad u trgovini i uslužnim djelatnostima te održavanju sportskih i kulturnih događanja, ali i pogreba i ispraćaja te mjeri strogog ograničavanja zadržavanja na javnim mjestima. Iz istog su razloga odbijeni i prijedlozi protiv Odluke o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka, Odluke o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza te Vladine odluke objavljene u ožujku pod nazivom "Pomoć medijskoj industriji i medijskim profesionalcima u okolnostima epidemije COVID-19".
U postupku pokrenutom na vlastitu inicijativu Ustavni sud je utvrdio da zabrana rada trgovina nedjeljom nije bila u skladu s Ustavom "iako je težila ostvarenju legitimnog cilja zaštite života i zdravlja građana".
Ustavni sud pojasnio je i zašto nije prihvatio prijedloge troje sudaca da se o zakonitosti odluka Stožera provede javna rasprava na koju bi bili pozvani i predstavnici medija. "Većinom glasova sud je ocijenio da za odlučivanje o biti stvari nije potrebno pozvati sudionike u postupku (predlagatelje i predstavnike Vlade ili Stožera civilne zaštite), budući da su sva činjenična i pravna pitanja u dovoljnoj mjeri raspravljena te o biti stvari između velike većine sudaca ne postoji prijepor". Ustavni sud skrenuo je pozornost i da s obzirom na raspoloživi prostor u zgradi suda nije u mogućnosti održati sjednicu na način da osigura poštovanje preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo vezanih uz pandemiju.
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović sadašnji je način informiranja javnosti o ustavnosudskim odlukama nazvao dobrom praksom, dok za sjednice koje su prije njihova mandata bile otvorene nazvao igrokazom za javnost. Za troje preglasanih sudaca koji su tražili da sjednica o zakonitosti epidemioloških mjera bude javna, rekao je da su legitimno postavili određena pitanja koja se u praksi mogu promijeniti. "Dosad se ta pitanja nisu postavljala, dosad smo radili na ovaj način, iako je bio izražen interes javnosti", kazao je Šeparović, dodavši kako nema zapreka da drugačije rade kad budu drugačije epidemiološke okolnosti. Ustvrdio je kako nije bilo potrebe da sjednica bude javna, jer su sva pitanja koja su bila sporna razjašnjena.
Razumna odluka
Politički analitičar Pero Maldini za naš je list rekao kako je odluka Ustavnog suda bila očekivana. "Postavio bih cijelu tu problematiku ovako: postoje dvije kategorije kada su u pitanju prava. Jedno su ljudska prava, a to su temeljno pravo na život i zdravlje koje iz njega logično proizlazi, a drugo su građanska prava i slobode koji su politički i vezani uz demokraciju. Demokracija ne postoji bez građanskih prava, ona je upravo institucionalni sustav koji ih jamči. Međutim, ne mogu građanska prava, a na kojima ovdje imamo stanovitu, privremenu i organiziranu redukciju, u ovom aspektu biti veća nego što su ljudska prava. Dakle, moja sloboda ide do granice slobode drugoga, ona ne može biti apsolutna. Govorim i s aspekta političke filozofije. U tom kontekstu, ako ovdje govorimo o zaštiti zdravlja i života, a to je nedvojbeno, treba reći da je cijela institucionalna struktura koja provodi ove mjere, a to je Stožer koji ih koordinira i vodi, kao Vladino tijelo, utemeljen u pozitivnim zakonima Republike Hrvatske. Možebitno sporne zakonske odredbe riješene su nivelacijom koju je Sabor kroz propisanu proceduru prihvatio prije nekoliko mjeseci. I tu je na određeni način zatvorena ta osnova koju zakon pruža", ističe Maldini. Osvrnuo se i na članke 16. i 17. Ustava RH. "Treba reći da se članak 17. više odnosi na ratnu ugrozu te elementarne nepogode, a članak 16. je puno općenitiji i na određeni način on čak taksativno govori o zaštiti javnog zdravlja i života ljudi. A to sasvim sigurno ima utemeljenje i u Ustavu, kao najvišem zakonu koji regulira konstituciju političke zajednice", kaže Maldini. "Ako to imamo u vidu, onda je ova odluka Ustavnog suda logična. Nekome se to može ne sviđati, netko može prosvjedovati, što je njegovo legitimno pravo, ali ne može se pozivati na uskraćivanje, smanjivanje, ili čak napad na građanska prava i slobode s aspekta da netko drugi tim slobodama ugrožava temeljno ljudsko pravo, a to je pravo na život i na zdravlje. To dvoje nikako ne treba miješati te zbog jeftinih političkih ciljeva zbunjivati javnost. Mislim da je odluka Ustavnog suda razumna i da je sasvim na mjestu", zaključuje Maldini.
Igor Bošnjak/Hina
ŠEPAROVIĆ: PREDSTAVE ZA JAVNOSTI
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović kazao je da novinare ne bi pozvali na takve sjednice ni da je epidemiološka situacija bila povoljnija. Javnost, kazao je, osiguravaju na način da objavljuju dnevne redove, zapisnike, priopćenja, sažetke odluka i kad se smatra da je nešto od interesa javnosti predsjednik održava konferenciju za novinare. Šeparović smatra da je takva praksa dosad bila dobra. "Ocijenimo li da treba nešto mijenjati u praksi, promijenit ćemo", ustvrdio je Šeparović. Na novinarsku napomene da su sjednice Ustavnog suda prije bile otvorene za javnost, kazao je da su sjednice takvog tipa bile predstave za javnost. "Mi bismo obukli toge, sve je bilo dogovoreno prije, izglasovano, onda bi se nas nekoliko dogovorilo - evo, predsjednica će dati kratak uvod, a sudac izvjestitelj, ili netko, još bi nešto rekao, tko je za, tko je protiv...”, rekao je Šeparović. No, kad je došao novi saziv jednoglasno su zaključili da ne žele predstave za javnost s togama, nego ozbiljne rasprave na stručnim sastancima gdje se teme raspravljaju u detalje.
Pero Maldini
politički analitičar
Demokracija ne postoji bez građanskih prava, ona je upravo institucionalni sustav koji ih jamči. Međutim, ne mogu građanska prava, na kojima imamo privremenu i organiziranu redukciju, u ovom aspektu biti veća nego što su ljudska prava.
Zaštita zdravlja
"Vlada i Stožer civilne zaštite, na temelju zakona koji je donio Sabor, djelovali su u skladu s člankom 16. Ustava i ono što je najvažnije - djelovali su nakon proglašene epidemije u Hrvatskoj s ciljem da zaštite zdravlje građana", izjavio je premijer Andrej Plenković o odluci Ustavnoga suda da Stožer civilne zaštite RH nije prekršio ničija ustavna prava donošenjem niza odluka za vrijeme epidemije koronavirusa. Premijer Plenković je, boraveći u Solinu, dodao da se tek upoznao s prvim informacijama koje je u ponedjeljak objavio Ustavni sud. "To je u skladu s onim što smo govorili cijelo ovo vrijeme, od početka epidemije do danas", istaknuo je. Potpredsjednik HDZ-a Branko Bačić naglasio je da su HDZ i vladajuća većina u Saboru donosili ispravne odluke u borbi protiv koronavirusa.
Procjep u društvu
Dvojica od troje sudaca Ustavnog suda koji su tražili da na sjednici o zakonitosti epidemioloških mjera budu predstavnici medija, izjavili su novinarima da su tu temu koja je zanimljiva javnosti htjeli javno raspraviti zato što određena pitanja očigledno stvaraju procjep u društvu. Sudac Andrej Abramović rekao je da je prisutnost novinara na sjednicama suda pripisana zakonom te da je riječ o temi interesantnoj javnosti, pa su pokušali da se sjednica otvori, ali su preglasani, pri čemu je troje sudaca bilo za, a deset protiv. Ustavni sudac Goran Selanec kazao je kako je donesen zaključak da javna rasprava nije potrebna, a oni taj zaključak moraju poštivati, jer je propisano da sud odlučuje o potrebi javne rasprave. Rečeno im je, dodao je, da bi sjednica sad bila prekasna.
REAKCIJA IZ SDP-A
Epidemiološke mjere sakrile suce
SDP je u ponedjeljak, vezano uz odluku Ustavnoga suda o ustavnosti rada Nacionalnog stožera civilne zaštite, upozorio da je odluka Ustavnoga suda donesena iza zatvorenih vrata, a ustavni se suci sakrili iza epidemioloških mjera kako građani ne bi čuli argumentaciju njihovih odluka. "Odluka Ustavnoga suda kojom je rad HDZ-ova Sožera proglašen ustavnim donesena je iza zatvorenih vrata. Iako su raspravu mogli otvoriti za javnost da građani čuju što je suce navelo da donesu takvu odluku i kojim su se argumentima koristili, odlučili su se sakriti iza epidemioloških mjera kao opravdanja", objavio je SDP na Facebooku, referirajući se na odluku Ustavnoga suda da Stožer nije prekršio ničija ustavna prava donošenjem niza odluka za vrijeme epidemije koronavirusa.H
SANDRA BENČIĆ:
Drugačija odluka zahtijeva hrabrost
Odluka Ustavnoga suda da Stožer civilne zaštite svojim odlukama nije prekršio ničija ustavna prava očekivana je, drukčija odluka zahtijevala bi veliku hrabrost ustavnih sudaca, ocijenila je u ponedjeljak Sandra Benčić, koordinatorica političke platforme Možemo. "Očekivala sam ovakav rasplet, jer bi se tražila jako velika hrabrost ustavnih sudaca da donesu drukčiju odluku, odnosno da u određenim mjerama pronađu da zapravo mjere nisu bile razmjerne, ili da su postojali proceduralni problemi oko načina na koji su se odluke Stožera donosile”, rekla je Benčić u emisiji Hrvatskog radija "Oporbeni zarez". Ustvrdila je da uloga parlamenta u svemu nije bila nikakva, da nije donosio nikakve propise o tome te da nije bilo nikakve kontrole koja je nužna u demokratskom društvu.H